Narodno blagostanje

14 април 1054 |

_ НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 251

. — Pri Ministarstvu inostranih poslova u konzularno privrednom odelenju obrazovan je Komitet za privredna, finans:jska i socijalna pi:anja u koji ulaze prestavnici: Ministarstva inostranih poslova, finansija, trgovine i industrije, polioprivrede, saobraćaja, socijalne politike i Inspekcije zemaliske odbrane, a imaće za zadatak da proučava sva pitanja, koja se tiču naših privrednih odnosa sa inostranstvom, pre nego što se pristupi njihovom rešenju O — Turska je osnovala Zavod za unapređivanje spoljne trgovine sa sedištem u Ankari, koji će imati filijale u Carigradu i Smimi, a imaće za zadatak pored rada na propagandi izvoza još i da se stara oko standardizacije robe namenjene izvOZu.

ПЛАНСКА ПРИВРЕДА

— Na osnovu zakona o prometu industrijskih sirovina i poluprerađevina u Nemačkoj, kontroli uvoza podvrgnuti su i neplemeniti metali, izuzev gvožđa i čelika. Kontrola uvoza poverena je Dr. Litkeu u Berlinu. · |

— Prema vesti francuskih listova primena novog Žitnog Zakona o kome smo pisali u br. 14 (1934) ostala je bez ikakvog uticaja na tržište. Vlada se nosi mišlju da osnuje poseban ured za pšenicu.

— Radi što uspešnijeg sprovođenja privredno političkih mera i većeg elasticiteta u okviru Nire osnovana su tri nova otseka od preistavnika radnika, proizvođača, potrošača i stručnjaka. Prvi otsek raspravljaće radnička pitanja, drugi trgovačka, a treći pitanja autoritativnog koda.

— Belgijska vlada je odlučila da uvede državni monopol za izvoz, uvoz i prodaju ugljena. Za taj cilj ie osnovana javna korporacija, a razlog je za to hiperprodukcija, jer se računa da dva milijona tona uglja čeka na izvoz. |

— У циљу јачања грађевинске делатности америчка влада је одлучила да оснује посебну банку за финансирање грађења кућа. |

—- Нови турски петогодишњи ндустријски план пред виђа расходе у укупној суми од 43,853.000 тур. фунти, који су овако подељени: за предузећа памучне индустрије 18,538.000, за кудељну индустрију 1,700.00, вунену 1,650.000, за индустрију прераде метала 10,000.000, за вађење бакра 650.000, за производњу целулозе 1,025.000, за индрустрију хартије 3,790.000, за индустрију вештачке свиле 490.000, камена и порцулана 800.000, за хемијску индустрију 2,360.000, за образовање техничара 550.000, досадање учешће државе 2,400.000 тур. фунти. Горњој суми треба додати још и руски кредит у машинама, који износи 16,515.000 тур. фунти.

— Francuska vlada u cilju štednje, odlučila je đa sprovede reorganizaciju svih državnih preduzeća koja pokazuju gubitke. Prilikom ove reforme mnoga preduzeća dobiće veću samostalnost.

— Фон Папен у једном чланку објављеном у часопису ме ит асћан, изјаснио се противу аутаркије. Он наводи, да Немачка са развијеном индустријом и без потребних сировина не може живети без размене са иностранством о прокламује принцип реципроцитета: „Купуј код свог најбољег клијента".

— За драговољно ограничење површине засејане гшеницом у Сједињеним америчким државама изјаснило се 750 хиљ, фармера. Обештећење ових произвођача износи 61.5 мил, дол., која ће се сума на крају акције попети на 66 мил. долара.

— Мађарски произвођачи млека предложили су влади да по угледу на Немачку, Чехословачку и Италију ограничи производњу маргарина. Произвођачи за млеко, намењено изради бутера добијају свега два хелера за литар.

—- Земаљски сталеж за исхрану у Немачкој, за време од 10 априла до 10 маја, прописао је минималне цене за лук и то: 6.25 мк. за 50 кг, из 1933 г. и 11,50 мк, за онај, који се вади у овој години, | .

— Pre izvesnog vremena u Nemačkoj je donet Zakom o uspostavljanju profesionalnog činovništva, 4 sada se otpočelo i sa njevovom primenom i tO prvo u poštanskoj struci. Na osnovu Ovoga zakona izgubiće mesta 7000 činovnika.

СОПИЈАЛНА ПОЛИТИКА

— Okružni Ured za osiguranje radnika u Oseku završio je prošlu godinu sa sulicitom od 1.338 hilj. dim. Broj osiguranih iznosio je 42.782, te je manji za 1033 od onog 1932.g. Najjače je pogođena građevinska delatnost. Na upravne troškove je izdato 19%, hranarinu 20,40%, lekare 14%, lekove 12%. A 10% od svih obolelih bili su tuberkulozni. Nesrećnih slučajeva na poslu bilo je 1360, od čega 790 u šumskoj industriji.

___Prema Ouzdu u Ljubljani broj osiguranih radnika u Dravskoj banovini iznosio je и тапш 0. 5. 74.106, te se povećao prema februaru za 3.312 i prema martu 1033 pod. 3:310. Ргоsečna osigurana nadnica iznosila je 22.64 din. i opala je za 0,40 din., a broj bolesnih se povećao za 0,43 i iznosio je 2,73%.

—- Број незапослених у процентима укупног броја радника износио је у:

Године 1930. - 1981 1952. 1933 Јапану 52 5,9 6,6 6 Аустрији 163. 208. 2635. 282 Чехословачкој 4,6 8,3 14,6 18 Немачкој — — 30,5 23,1 Сјед. с-амер. државама 21 26 33 30 Енглеској 118 (64. 119. 154 Пољској 8,9 12,7 10,8 13,5 Данској 13,7 17,9 33,8 28,4 Југославији — 9,7 212 24,8

— Prvog aprila u Danskoj je stupio na snagu zakon, kojim je znatno pooštrena kontrola nad uposlenjem stranaca.

—- Број усељеника у Канаду прошле године смањио се на 14.382 према 20.591 у 1932 односно 27.530 у 1931.

— Broj nezaposlenih u Čehoslovačkoj u martu mesecu smanjio. se za 59.000 i iznosi 785.000.

— Broj nezaposlenih u Francuskoj početkom aprila smanjio se za 2342 i iznosi 347.050.

— Broj registrovanih nezaposlenih radnika u Nemačkoj iznosi 3.772.000. |

— Број незапослених у Аустрији крајем марта износио је 325.657.

— Број радника у Француској који су били крајем марта 0. г. запослени преко целе недеље износи 2,36 према 241 мил. за исти месец у прошлој години. Пад према фебруару износи 1,7%, а број потпуно према делимично запосленим износи 40,81%.

Крајем марта 0. г. број незапослених у Енглеској опао (е на 2,200.000, он је мањи за 116 хиљ. него у фебруару, а према марту 1932 г. преко пола милиона.

— Sarajevsko muslimansko humano društvo „Merhamet” povelo .je originalnu akciju među građanima, da isti osnivaju u okviru ovoga društva humane fondove, u koje bi: ulagali redovno određenu sumu. Posle smrti zaveštača prihodi bi se trošili po želji zaveštaoca, bilo za hatmu, klanje kurbana i t. d. Svakako dobra ideja za one koji vode razna humana društva, ali ne i za građane, koji na ovako teškim prilikama treba da odvajaju i za posmrtno. čitanje molitvi i slično. Inflaciju raznih kulturno-huma– nih društava bilo bi potrebno više kontrolisati baš u interesu onih, zbog kojih se ista osnivaju.

— Austrija je donela novi zakon o radničkim sindikatima kojim je znatno ograničila pravo slobodnog udruživanja. Prema istome, od 1 jula moćiće da postoji samo jedna sindikalna orga– nizacija za radnike i nameštenike, |