Narodno blagostanje

– Страна 762

Britanija sa 112 i Francuska sa 21 hiljadom. U svima ovim 'zemljama broj rođenih je bio manji nego u 1932, i to: za 64

“Hiljade u Poljskoj, za 40.000 ц Ргапсизкој, za 32.000 u Ve' Hkoj Britaniji i za 21.000 u Nemačkoj. U ovoj poslednjoj

zemlji, broj rođenih bio je manji nego u 1032 samo u toku prvog polgođa, a u drugom polgođu je primećen čak izve-

„san slab. porast. Uzimajući u Obzir celu Evropu primećuje se "da broj rođenja brže opada nego broj smrtnih slučajeva. U

Aziji, a naročito u Japanu i na Koreji, je protivno. - — министарсаво социјалне шолдитике и народног здравља израдило је законски предлог о кућној послузи,

_који предвиђа: да послуга мора примати плату најкасније до 5-ог у месецу и то унатраг ако није уговором предви_ђен други начин; да се са послугом мора добро поступати; _не давати јој послове, који не одговарају њеној снази; "добро је хранити и дати јој хигијенски стан; затим кућна "послуга има право сваке друге недеље на пет сати одмора, "и да не мора устати пре 6 сати ујутро, и увече радити преко 9 сати. Од послуге се тражи да не сме примати без

дозволе посете; да је дужна надокнадити учињену штету; отказни рок је 14 дана и за то време послуга има право два пута недељно на осуство ради тражења посла; послуга

"може бити одмах отпуштена ако је болесна од венеричних “белести или је болесна дуже од 15 дана или не одржава =чистоћу. Такође и послуга може одмах без отказа напусетити службу, ако се према њој безобзирно поступа.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Novi porez u Nemačkoj na prihod predviđa znatno povećanje stope za neženje i one :oženjene koji nemaju dece. N. pr.

jedan neženja sa prihodom od 6 hilj. maraka godišnje, plaćaće od 1 januara 1.024 marke, prema 697 maraka dosada; jedan

oženjeni poreski obveznik bez dece plaćaće 640 maraka prema 583 a jedan obveznik s četvoro dece 124 marke prema 391. — Državna hipotekarna banka odobrila je Ljubljanskoj

opštini zajam od 1,5 mil. din.

— кхалија смилује зајам од 2 милијарде лира у 4% деветогодишњим боновима лутријске ренте. Емисиони курс

Гизноси 100%, а упис траје од 21 до 210. М.

-— министарство финансија одобрило је свима оним новчаним заводима, који докажу да су поднели молбу министарс:ву трговине и индустрије по прописима о заштити новчаних завода и њихових веровника, продужење рока за

сподношење пријаве и прописаних прилога за разред друпштвеног пореза за 1934 г. за 15 дана после одржања глав-ног збора на коме су одобрени завршни рачуни.

= "Оделење пореза министарс:ва фининсија дало је

"објашњење да на паушално плаћање течевине имају права

само они имаоци месарских и пекарских радњи у местима испод 5 хиљ. становника, који немају више од два помоћника и не баве се другим послом. НОВЧАРСТВО

— Министар трговине и индустрије израдио је нове

„уредбе: о заштити новчаних завода и њихових веровника,

о смањењу режијских трошкова новчаних завода и смањењу режијских трошкова индустријских предузећа. Уредба 0 смањењу режијских трошкова новчаних завода разликује се од старе што предвиђа смањење чиновничких пензија и арбитражу министра у случају неспоразума установе са намештеником у погледу отказа. уговора. То исто предвиђа и Уредба о смањењу режијских трошковг индустријских предузећа. Уредба о заштити новчаних завода и њихових веровника има три новине: дужници могу. "исплаћивати. све обавезе са 50% у уложним књижицама дотичнога завода без обзира на то на чије. име гласе; заштита. се. даје. најдуже на пола године и приликом решења о _ претварању

НАРОДНО _

konstatovano: je da se privredno sianje.

0 NI Бран

улога у главницу, сматраће се да су дали POMOR сви «они акционари који се нису изјаснили.

==" oktobru o. g. u S. A. D. otvorilo je ponovo. svoje

- šaltere 26 ђапака 5а 32: milina dolara zamrznutih uloga. Ba-- naka: kojima država još nije dala odobrenje da ponovo Dona

sa poslovanjem, ostalo je svega 15. _ = Državna hipotekarna banka росесе 1 Пре 0. g. da isplaćuje sedmi kupon 7% stabilizacionog zajma od 1931 g. =. — „Banque de Bruxelles” osnovala je novo društvo sa starim imenom sa 200 mil. ir. kapitala koje će voditi bankarske poslove. Stara „Banque de Bruxelles” iz koje je prema zakonskim propisima izdvojeno kolonialno poslovanje i finansiranje :ndustriie, dobiće ime „Сје Financičre de Brioxclles" i imaće 600 mil. Tr. kapitala. Akcije stare „Banque de Bruxelles” izme-

"псе зе za one „Cie Financičre de Bruxelles” u odnosu 1:1.

— Čehosiovačka Narodna banka koja je naredila prinudnu prijavu elekata koji glase na strane valute, obavestila je sada banke, da prodaju efekte na fr. i šv. franke i protivrednost upute Narodnoj banci.

— RKR.čberg je izjavio da najstrašnije što bi moglo pogoditi Ameriku jeste inilacija.

— D-r Schacht u svom govoru u Stuftgartu 18 o. m. naglasio je neophodnu poirebu povećanja izvoza. On je pozvao ugovce da uprkos otežavanja izvoza ulažu svoju energiju i znanje da savladaju teškoće nastale birokratiziranjem spoljne trgovine. Na kraju svoga govora izjasnio se protiv devalvacije, navodeći da govori u saglasnosti sa kancelarom i ministarskim savetom.

— Декретом талијанске владе ареВно је, да Сазза Рероз е Ртезин смањи на 4,5% евентуалну већу камату на зајмове одобрене општинама и покрајчнама.

— G. Tenis, kome je belgijski kralj poverio sastav nove vlade izjavio je, da njegov program ima za cilj da održi stabilnost franka na dosadašnjoj zlaimoj bazi. On je dodao da se i svi članovi njegove vlade moraju složiti s OYim OSnOV= nim principom.

САОБРАЋАЈ

— „Wirtschait und Statistik” donosi izdatke za nemačke puteve (državne i opštinske). U 1933 g. izdato je 750 mil. m., prema 640 mil. u 1932g. i 1,24 miliardi 1929 g. U prošlogodišnjem izdatku nisu uračunati troškovi za posebne automobilske pu.eve, koji su izneli 14,5 mil. m.

КРИЗА И КОЊУНКТУРА

— Bugarska vlada je izjavila da sada nema mogućnosti да transferira u inostranstvo 321/2% kamata koliko je utvrđeno poslednjim sporazumom, odnosno godišnje 227 miliona leva,

Wošto je rezerva deviza bugarske Narodne banke neznatna a tai 1 ришу, 2505 postojećih klrinških i kompenzacionih sporazuma. Stoga će vlada sa porterima povesti pregovore.

— U oktobru o. а. bilo, je u celoj, zemlji 18. stečajeva prema 14 u istom mesecu prošle godine i 15 u septembru 0. 5, poravnanja 24 prema 2 i 28 — prema podacima Društva induStrijalaca i veletrgovaca u Ljubljani. |

— Prema podacima bratinskih blagajni bilo je kod njiho'vih organa polovinom 0. 6. prijavljeno 1.800 nezaposlenih rudarskih radnika, kojima je izdato na ime pomoći 236,6 Bilj. dinara. | |

__— Prema podacima severoameričkog ministarstva. trgovine, platni. bilans S. A. D. za prvo polgođe 1034. pokazuje aktiyni saldo ·od 950 miliona dolara, Za izmirenje uvezeno je 920 miliona zlata u polugama i 20 miliona srebra.

= Ма. 204.5 5пој. skupštini M udruženja” banaka · dalje poboljšava.

Сепе poljoprivrednih proizvoda šu skočile, a MI je i iz-