Narodno blagostanje

Страна 492 НАРОДНО

БЛАГОСТАЊЕ Бр. 31

svetskog izvoza u zlatu, izražena u indeksnim brojevima, opala је sa 100 u 1929 god. na 90,6 u 1930 god., 62,8 u 1931 god.i 36,5 u 1932 god.; uvoz evropskih industrijskih zemalja sa 100 na 95,1, 67,8 i 37,8; evropskih |jugoistočnih zemalja sa 100 na 79,7, 46,8 i 22,8; Latinske Amerika sa 100 na 61,8, 26 ı 9,1;

Azije sa 100 na 76, 45,3 i 30,4; Australije i Nove Zelandije sa

100 па 90,6, 31,6 1 12,7 1 Аттке за 100 па 73,2 52,7 i 30,9; Za poslednje dve godine pouzdanih podataka o uvozu nema, ali izvozni brojevi glavnih liferanata mašina pokazuju dalje smanienje vrednosti izvezenih mašina i u 1933 god., a u 1934 god. izgleda da je svetska trgovina mašina ostala na nivou prethodne godine. Ovi podaci su od naročitog interesa, jer industrijske zemlje vide jedan od glavnih uzroka krize u nestanku međunarodne podele rada izazvanom industrijalizacijom agrarnih zemalja. Međutim u stvari ta industrijalizacija. merena po uvozu mašina pokazuje u godinama |. zv. autarkizacije pojedinih zemalia baš kod izrazitih agrarnih zemalja ogroman pad, mnogo veći nego kod industrijskih zemalja. |

Za našu zemlju odgovarajući indeksni brojevi iznose za 1929 g. 100 a za iduće godine 87, 63, 32, 24 i 34 u 1954 god. Uzevši ı obzir da mi ne raspolažemo industrijom proizvodnih sretstava uvoz mašina može da posiuži kao merilo za industrijalizaciju. Indeksni brojevi, pak, pokazuju da je industrijalizacija kod nas u jakoj meri usporena, moglo bi se reći da je prestala, pošto je uvoz mašina od 1931 god. na ovamo potreban za obnovu već postojećih postrojenja.

| — Godišnja potrošnja šećera bila je u 1934 god. u Dan-

skoj 50 kg po stanovniku, Engleskoj 46, Зуајсатзкој 44, Зуедskoj 43, Austriji 30, Nemačkoj 29, Belgiji 23, Poliskoj 13, Маliji 10, Jugoslaviji 9 i Rumuniji 4.

— У првом полгођу инострани дуг Пољске смањио се за 185 мил. злота на 3161, а унутрашњи повећао се са 135 мил. злота на 1481.

— Пошто велика већина сељачких дужника у Пољској није могла да. плати прву рату конвертованог дуга, тражено је од владе да поново уведе делимични мораторијум. — У мају 0. г. било је код Сузора осигурано 566.740

радника и намештеника, више за 4096 или 0,73% него у истом месецу прошле и 38.390 у 1933 години. Највећи је

пораст код сарајевског уреда (за 2586 или 9,9%) и петровградског (за 1885 или 8,9%), а смањење код бањалучког (за 2705 или 13,16%) и скопљанског (ва 2047 или 7,02%). Просечна обезбеђена надница износила је 21,6 дин., мање за 0,60 дин. од оне у истом месецу прошле године. Укупна обезбеђена зарада је износила 305,94 мил. дин. према 312,19 мил. д. Са зарадом до.8 дин. било је 75.507, од 8 до 24 д. 271.880, од 24 до 34 д. 90.815, од 34 до 48 a. 61.160 и преко 48 д. 67.316.

— Просечан број у јуну о. г. осигураних код љубљанског Оузора износио је 82.490, мање за 513 него у истом месецу прошле године. Боловало је 2.180 (2,64%), више за 0,13%. Просечна дневна зарада износила је 22,46 дин., мање за 0,24 дин. а укупна 1,83 мил. дин. мање за 32 хиљ. дин.

— Индекс цена на велико у Француској у јуну месецу овако је изгледао (индекси у загради односе се на јуни 1934 г.): општи 344 (363), домаћи производи 366 (405), увозни производи 303 (289), биљни производи 311 (380), сточарски производи 323. (371), индустријске сировине 353 (340), минерали и метали 352 (346), текстилије 284 (249).

— У Мталији је почетком јула било 638.100 незапослених радника према 830.856 у истом периоду прошле год.

— У Загребу је ове године издато 247 грађевинских дозвола према 178 у прошлој, 251 у 1933 г., 418 у 1932 г. и 693 у 1931 г. Највећи број је издат за новоградње (99 према 62, 134, 268 и 462), затим за адаптације (84 према 64, 58, 66 и 76).

Из ПОСЛОВНОГ СВЕТА

Зборови акписнарских друштава 21 јули — Прометно акционарско друштво у Загребу.

31 јули — „Силк“ творница чарапа д. д., Загреб.

1 август — Драх, индустрија дрва д. д., Загреб.

3 август — Дионичарско друштво за изградњу свратишта и коначишта у Загребу.

17 август — „Кулпин“ творница конзерва д. д. у Новом Саду. |

30 август — ,Танин“ д. д. за промет. производа за

стројење коже, Запреб.

TRGOVAČKI REGIST AR

Izdavačko i knjižarsko preduzeće Geca Kon a. d., Beograd, upis promene društvenih pravila. — Jugoilora akcionarsko društvo u Beogradu, upis promene čl. 2 društvenih pravila. — „lIsis” d. d. za industriju ı promet droga i kemikalija, Zagreb, upis člana ravnatelistva Dragutina jurkovića. — Jugoslovenska banka d .d., prije Hrvatska zemaliska banka d. d. u Zagrebu, upis članova ravnafeljstva g. с. inž. Jana Dvoračeka ı Josipa Šmita. — Van Berkelov patent mašine za rezanje i vage d. d. u Zagrebu, upis promene čl. 2 društvenih pravila.

РАЗНО

— Mod prodaje istočno-kineske željeznice ugovoreno |e delimično plaćanje u naturi. Japan bi trebao prvenstveno da liferuje soju, zatim čaj, biljna ulja, cement i dragu robu u ukupnoj vrednosti od 12 mil. jena. Japan se međutim boji, da će Sovjetska Rusija soju prodati na svetskom tržištu i konkurisati time japanskom izvozu. I kod cementa ima teškoća, pošto Rusija mnogo jeftiniji mandžurski cement upotrebljuie za izgradnju graničnih tvrđava.

— Према „југословенском лојду“ од 1932 г. стално расте број страних туриста на нашем Приморју. Број посетилаца |е у овој сезони за 15% већи од прошлогодишњег.

— Тапи ко-ђесејзка модпа хадтиса и Vršcu, po одоbrenju Ministarstva građevina, primaće za naplatu zaostalih vodnih doprinosa pšenicu i to za dugove od pre 1928 g. po ceni od 350 dinara za 100 kg., za one iz 1929, 1930, 1931 i 1932 g. po ceni od 200 dinara, a za 1933, 1934 i 1935 po ceni od 180 dinara.

(da BB |B či

STANJE NARODNE BANKE NA DAN 22 JULA 1935 GODINE

U trećoj nedelji ovoga meseca imamo u stanju Narodne banke relativno malo promena. Podioga (sa primom od 28.5%) porasla je za 2 miliona na 1760.7 miliona dinara) zbog pr:liva

deviza, pošto je rezerva zlata ostala nepromenjena sa 1.627.9.

miliona dinara. Devize koje ne ulaze u podlogu pokazuju znat-

УНКТУРА

nije povećanje, za 14.7 miliona na 202.8 nliona. Metalni novac u banačinim стехогипа iznosi 309.2 miliona (prema prošloj пеdelji više za 24.3 milioha).

Menični zajmovi su smanjeni ove nedelje za 3.3 na 1.504.6 miliona a, lombardni su porasi) za 200 пада па 2641 пабоп dinara.