Narodno blagostanje

3. август 1935, НАРОДНО

фонд за изравнање, а један део је употребила за повлачење државних новчаница.

— Norveška Narodna banka kupila je 4,5 hilj. kg. zlata u Londonu u vrednosti od oko 20 mil. kr. To će biti najveći posleratni transport zlata u Norvešku.

JAVNE FINANSIJE |

— Mađarska će 1 avgusta isplatiti; 50% idospelih kamata za zajam Društva nanoda, dok će ostalih 50%. u državnim: zapisima deponovaki kod Narodne banke.

— G. Renje, francuski ministar finansija, izjavio je da će budžet za 1935 god, biti smanjen sa 51 milijarde u 1932 na 42 milijarde franaka. Pre donošenja novih dekreta odobreni krediti za ovu godinu iznosili su 47,8 milijardi franaka.

— Мађарска је закључила споразум са својим енглеским и американским повериоцима о продужењу. мораториума трансфера. Споразум садржи једну новину и то да дужник може као изванредну амортизацију препустити п0вериоцу неке своје имовинске ствари са дозволом Народне банке. _ _

— Talijanski budžet u prošloj godini, koja je završena 30 juna, pokazuje prihod od 18.29 milijarde lire, dok su rashodi bili 22.28 od čega na izdatke ekspedicije u istočnu Afriku otpada 974.87 mil. lira.

— Poljska je objavila upis novog investicionog zajma od 50 mil. zlota sa 06% ukamaćenje i rokom od godina. Zajam su upisale novčane ustanove.

— Španski državni dug na dan 1 jula iznosio je 19.5 milijardi pezeta. i

—- Због кризе владе у Холандији од 45 мил. фор. благајничких бонова, који су изложени упису, уписано је само 24.63 мил. фор. што није довољно ни за исплату бонова, који доспевају ! августа (преко 25 мил; фор.).

— Шпанија је донела закон, којим се овлашћује влада да изврши конверзију јавних дугова у износу од 10 милијарди пезета. Биће конвертоване ренте 4.5%, 5%, 5.5%, 515% и 6% на бази камате од 4% и са роком од 50 година. Нова емисија биће ослобођена порезе. -

— После октобра 1932 Аустралија се преко Сопштопwealth Bank of Australia na лондонском тржишту појавила са десетом конверзијом државних зајмова у износу од 13.447 мил. фст. Са овиме биће до сада конвертовано укупно 160.30 мил. фст. са каматом од 3 и 4%, што претставља годишњу уштеду на каматама од 249 мил. фест. |

— Путовање Сер Ота Нимејера, директора енглеске банке у Беч доводи се у везу са намером Аустрије да конвертује 7% стерлинг зајам из 1930.

— Турски буџет за 1935 г. је изједначен и износи 195 мил. т. лира, према 184 мил. и 170 мил у претходним год.

— У току другог тромесечја ов, г. приходи општег буџета у Француској изнели су 7260 милиона франака, од чега отпада 7130 милиона на редовне приходе. Непосредни порези донели су 613 милиона (за 609 милиона мање него у истом раздобљу пр. г.). Посредни порези, монополи и приходи од домена дали су 6517 милиона, или за 1264 милиона мање него што је предвиђено и за 383 милиона мање него у прошлој години. У целом првом полгођу 1935 непосредни порези су донели 1454 милиона (за 769 милиона мање него у истом периоду 1934). Посредни порези, монополи и приходи од домена дали су 13.160 милиона, односно за 2063 милиона мање него што је предвиђено и за 577 милиона мање него у истом раздобљу 1934 год.

— Ministarstvo finansija maredilo je finansijskim direkcijama da preduzmu potrebne mere da bi se što pre sastavili novi poreski odbori. Poreske uprave će, prema S 27 Zakona o budžetskim dvanaestinama, preporučiti direkcijama dva redov" па člana i. dva zamenika, i to jednog redovnog člana i dva za-

_ БЛАГОСТАЊЕ

Страна 505

menika iz redova drž. penžionera a jednog iz redova obDbveznika tečevine. Poreske uprave su dužne da pozovu komore da izaberu dva člana i dva zamenika za poreske odbore. Poreski odbori treba da budu sastavljeni najdalje do 20 avgusta 1. g.

— U oktobru o. g. ističe rok sporazuma o остатбепји transfera kamata i amortizacije naših inostranih predratnih i posleratnih zaimova. Pregovori između naše vlade i francuskog komiteta poverilaca počeće u septembru o. 2.

SAOBRAĆAJ

— Првог августа ступа на снагу снижење железничке тарифе за превоз кукуруза, пшенице и шшеничног брашна. Снижење је различито и зависи од одстојања; процентуално износи код кукуруза 13—730%, а код пшенице 13—18% од садашње тарифе. На важнијим релацијама снижење за вагонску пошиљку кукуруза износи: Нови СадЗеница 680 д., Огулин 870, Госпић 1000, Мостар 1030, Книн 1116, Зеленика 1320, Сињ 1380; за пшеницу и шпшеничне брашно: Нови Сад— Зеница 390, Огулин 500, Госпић 620, Мостар 640, Книн 730, Зеленика 880, Сињ 920 дин. итд,

— Према подацима Министарства саобраћаја приход од путничког саобраћаја у јуну био је исти као и прошле године, а број путника повећао се за 28%.

— Немачка је проширила изузетну извозну железничку тарифу за гвожђе и металну робу и на аутомобиле и моторна возила. Снижење се креће између 30 и 50% према нормалној тарифи.

— Енглеске железничке компаније поделиле су запрво полгође ове године дивиденде, које се крећу између 2 и 5%.

KRIZA I KONJUNKTURA

— Prema podacima Ljubljanskog Ouzora u junu je bilo osiguranih 82.490 radnika što prema maju o. g. pretstavlja porast za 1923 radnika ili 2.99%, a prema junu prošle godine smanjenje za 513 ili 0.062%. Prema maju znatniji porast uposlenja pokazuju ove grane: industrija kamena i zemlje 13.19%, građenje železnica i putova 10.91%, građevna delatnost 10.02%, javni saobraćaj 7.40%, rudarstvo 7.69%, hemijska industrija 3.19%, сознотсе i kavane 6.33%, higijena 4.57%. Najveće opadanje (4.24%) primećuje se kod električnih centrala. Ostale iidustrije pokazuju manje povećanje zaposlenosti. Interesantno је kretanje uposlenih radnika u tekstilnoj industriji. Prošle godine u ovoj industrijskoj grani broj uposlenih rastao je iz meseca u mesec i u novembru je dostigao maksimum od 13.431. Od tada počinje opadanje i u junu broj zaposlenih u tekstilnoi industriji smanjio se na 12.236.

— Inicijativom vlade u Francuskoj je otpočela velika akcija za sniženje cena. Savez lekara dao |e pristanak da se lekarske takse smanie za 10%. Ovome su se pridružili i mnogi trgovci, koji su na svojim radnjama istakli trobojne rozete sa natpisom: „Za odbranu franka sniženje svih cena za 10%”. Restorani i apoteke takođe su sproveli 10% sniženje cena.

— Krajem jula broj nezaposlenih u Austriji bio је 228.074.

— U Poljskoj je polovinom jula bilo 333.200 nezaposlenih. — Opšti indeks cena na veliko „Indeksa” zagrebačke radničke komore u zlatu (1913=10.0) iznosio je krajem juna о. g. 75 prema 74 u istom mesecu prošle i 74 u maju O. 8., hrane 66 prema 62 i 65, sirovine i poluprerađevina 84 prema 84 i 83. Indeks cena na malo iznosio je 86 prema 82, i 85, a troškovi života jednog radnika 81 prema 82 i 81.

— Fordovo rumunsko preduzeće, koje ima kapital od 20 mil. ]. iskazalo je dobitak od 10 mil. Il. za 1934 god. Pošto je transfer iz Rumunije zabranjen, amerikanska centrala dala je nalog da se za dobitak kupe akcije i da se stave na raspolo-

ženje: akcionarima.