Narodno blagostanje

13: август 1935

njeg stanovništva mnogo veća od koristi, koie bi se imale od gajenia. pirinča. Prethodno bi trebalo proučiti sistem kulture i naći rešenje, koje bi zadovoijilo i ekonomske ı zdravstvene interese pa onda propagirati preorijentaciju na pirinač, Pr: današnjem stanju ova: akcija. je u suprotnosti sa onom Higijenskih zavoda i drugih zdravsivenih ustanova.

— U Argeniini je sve: do polovine avgusta vladala velika suša koja je u najvažnijim proizvođačkim. oblastima pšenice nanela velike štete. usevima. Povodom. ovoga, proizvođači su upozoreni da na mesto uništenog useva ne zasađujiu kukuruz već druge kulture, naročito uljane. biljke. Ove godine Argentina je imala rekordnu berbu kukuruza zbog čega će na koncu tekuće izvozne kampanje raspolagati prelaznom zalihom od 2 mil. tona, te bi bilo: opasno povećavati proizvodnju.

— Berba kukuruza će u. Mađarskoj zbog suše verovatno znatno podbaciti: ona se ceni na 11 mil. kvintala umesto 22 mil. kvintala u prošloi godini. Mađarska. će biti upućena na uvoz kukuruza iz Jugoslavije i Rumunije.

Vrlo loše stoji takođe i krompir, tako da nije isključeno da će se pokazati znatan manjak u snabdevanju stanovništva. Oskudica u ovim važnim proizvodima koji služe i kao sirovina poljoprivrednim industrijama, povenstveno industriji špirita, pojačala je negodovanje u zemlji zbog prinudnog mešanja -benzina sa špiritom. Zakon o prinudnom mešanju zaista |e StVOrio apsurdno stanje. Umesto da se pristupilo lagerovanju viškova kukuruza, htelo se zakonom o prinudnom mešanju otstraniti i najmanju količinu sa tržišta. Pri tome se nije vodilo računa o tome da se u stvari jeftinija roba nadomešta skupljom. Mešani benzin u Mađarskoj staje 40 filira po litru, od čega otpada 23 filira na benzin koji sačinjava 80% mešavine, a ostatak od 20% na špirit koji staje 17 fil. špirit je skoro četiri puta skuplji od benzina. U vremenu. obilnih stokova kukuruza pravdala se ta mera time da su potrebne žrtve za poтасапје poljoprivrede. Suša, međutim, koja nije neobična pojava u panonskoj niziji, i. devizne teškoće poučile su Madare, da nije racionalno nadomeštati benzin špiritom, pošto bi za protivrednost svakog litra špirita mogli da kupe četiri litra benzina; osim toga mogli bi mnogo lakše održati ravnotežu па f{ržištu stoke i. stočne hrane, da imaju nešto kukuruza u rezervi. Same vesti o verovatno rđavom ishodu berbe kukuruza prouzrokovale su ogroman skok svih debelih svinja i masti (za 30% u.jednoj nedelji), dok |e cena mršavih svinja pala. Takve nagle promene u cenama su svakako neprijatne, jer otežavaju posao izvozniku. Oni koji su Drodali unapred, moraće znatne svote izgubiti, a izvoz moraće prestati zbog previsokih cena u unutrašnjosfi.

Vladina mera o prinudnom mešanju benzina, koja je imala za cili pomoć poljoprivredi okrenula se zapravo protiv nje, jer je zaoštrila situaciju stoke, što može biti izvor ogromnih gubitaka poljoprivrednika.

INDUSTRIJA

— Turski parlament izglasao. je izmenu zakona o rudnicima. Davanje pod zakup eksploatacije privatnim licima nije više dozvoljeno. Država može i postojeće koncesije oduzeti, ali u tome slučaju plaća ofštetu. Ova je kod hroma za 15 puta, inače za 50 puta, a za ugljene rudni:ke kod Eregli za 200 puta veća od poreza na rudnike.

— Austrijske elek\nane proizvele su ш 1934 сод. 2,34 miliarde kvč. prema 2,273 miliardi u 1933 god. i 2,184 mil:ardi u 1932 god. te je povećanje u 1034 god. iznosilo 4% prema prethodnoj god. i 3% u 1933 god. prema 1032 god. Elektricitet dobiven vodenom snagom iznosio је и 1934 сод. 81,9% (1,937 miliardi kvč.) celokupne električne snage prema 81,8% (1,858 miliardi kvč.) u 1933 god. Potrošnja struje prema poirošačkim grupama bila je u milionima kvč. sledeća: sitni potrošači u gradovima. 197 (prema 243. u 1033. god.), na selu. 61,

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ ___

па tržištu stočne hrane i ·

| Страна 569 (48), željeznice 244 (233), vlastita potrošnja (uglavnom industrija) 817 (786), preprodavci struje 282 (235). Gubitak struje bio je 391,71 mil. prema 393,84 mil. kvč., a izvoz struje 314 mil. prema 256 mil.

— Rudarsko-topioničko a. d. „Rudar” u. Beogradu povisuje glavnicu sa 1 mil. na 1,5 mil. din., izdavanjem 500 komada novih akcija. po din. 1000.— Oni al

— Broj zaposlenih u tekstihnoj industriji Irske, Ђапоvine počeo je u julu o. g. opet da. raste (12.590 prema 12.240 и јипџи 0. 8).

— Broj fabrika u Mađarskoj ромесао 5е sa 3352 u 1933 god. na 3410 u 1934 god. Radni časovi u industriji iznosili su 55,4 mil. u 1934 god. prema 49,2 mil. u prethodnoj godini. Broj zaposlenih radnika u proseku prošle godine bio je 202” hilj. prema 183 hilj., a suma isplaćenih nadnica 227,5 mil. penga prema 216,9 mil. p. Prosečna godišnja zarada radnika se smanjila sa 1184 hilj. na 1122 hilj penga. Prosečna zarada je bila najveća u grafičkoj industriji (2205 penga), zatim kod električne (17099 p.), mašinske, gvožđa, metala i hemijske (1300 p.). Mnogo niža u tekstilnoj industriji (083 p.), a najniža kod industrije zemlje i kamena (770 p.). Najveći je broj radnika kod. tekstilne industrije (51.200), hrane i pića (29.370), gvožđa i metala (27.200), mašina (20.870) i kamena i zemlje (20.300). Vrednost industrijske proizvodnje je porasla sa 1.763 mil-

arde p. 1933. god. na 1.935 miliardi u 1934 god.

Ширите „МШародно Благостање“

TRGOVINSKA POLITIKA

— NAaš izvoz u julu o. g. izmosio je 278 hiljada tona za 306 mil. din., više za 1,61% po količini i 4,27% po vrednosti nego u istom mesecu prošle godine; a naš uvoz 81 hilj. t. za 300 mil. din., više za 28,51% i 13,56%. Glavni izvozni artikli su: drvo za građu (55 mil. din.), sirov bakar (30 mil.), svinje (22 mil.), kukuruz (21,4 mil.) i duvan u listu (25,6 mil.), a uvozni: sirov pamuk (22,6 mil.), pamučna prediva (29 mil.).

— Наш извоз за првих седам месеци о. г. износио је 1.858 хиљ. тона за 2.081 мил. дин. више за 1,39% по количини и 10,51% по вредности него у истом периоду прошле године, а наш увоз 522 хиљ. т. за 2:046 мил. д., више за 5,84%. и 1,57%. Трговински биланс је био активан за 34,3 мил. Д., док је у истом периоду прошле године био пасиван за 132 мил. дин.

— О нашем активном салду у клирингу са Немачком „Франкфуртер Цајтунг" каже, да је последње недеље југословенски активни салдо у клирингу са Немачком порастао за 7 мил. дин. на 311. Југословенски извозници чекају по 6 месеци на исплату. Постоји бојазан да би, у случају даљег пораста активног салда, могло доћи до ограничења извоза у Немачку. Отуда се све више долави до уверења, да је повећање увоза из Немачке једини начин да се салдо смањи:

— У периоду август 1934 — мај 1935 год. светски извоз пшенице (обрачунато и брашно) био је 116.9 мил. кв. према 124:1 у истом периоду 1933/34, 149.1 у 1932/33. Европа је у овоме периоду увезла 80.9 мил. кв. према 88.6 у 1933/34 год.

— Према статистици Народне банке замрзнута потраживања Чехословачке у нашој земљи износе 240 мил. круна.

— Bugarska je prvog polugodišta o. g. uvezla jutomobila u vrednosti od 39 mil. leva, što je skoro dvanaest puta više nego u istom periodu prošle godine (3.4 mil. leva).