Narodno blagostanje

18. јули 1936,

Iz Uredništva

. Vlađa je odlučila da se i ove godine interveniše na tržištu pšenice stavljajući Prizadu u dužnost da otkupliuje sve ponuđene količine na bazi direktivne cene od 126 din. za šlep Tisa Il. Pftizad |e, prema kvalitetu i vozarinskim relacijama, odredio srazmerne cene za vagonsku i šlepsku robu, koje se kreću između 107 i 126 din. za mfc. Tako predviđene direktivne cene powvećavaće se automatski i to: 10 avgusta za 2,50, 31 avgusta za 2, 30 septembra za 3, 31 oktobra za 3.50 din. itd. sve dok osnovna cena ne dostigne 140 din. Repori su određeni iz dva razloga: da bi se dobavljačima za kasnije isporuke obezbedile bolie cene i time uticalo na uzdržavanje od navale robe na tržište u prvim mesecima posle žetve s jedne, a privatnoj trgovini pružilo šire polie rada s druge strane. Što se tiče uslova rada sa proizvođačima, žitarskim zadrugama, zadružnim savezima i trgovcima, oni su uglavnom ostali isti kao i proЧе godine. Prizad će od trgovaca kupovati robu na produktnim berzama, a od zadružnih saveza, žitarskih zadruga i proizvođača ad hoc udruženih neposredno. Naimanja količina koiu će trgovci moći da nude Prizadu iznosi 10 vagona za šlepovsku i 5 za vagonsku robu i to na jednoj utovarnoj stanici, koju trgovac označuje prilikom zakliučenja posla. Za zadružne saveze, žitarske zadruge i proizvođače ove količine iznose u oba sluča|{a po 5.vagona. Novinu u ovogodišnjim uslovima pretstavlja uvođenje kaucije od 1000 din. po vagonu na ime garancije isporuke. To je uvedeno iz bojazni da se veće količine robe ne bi prodavale bez pokrića po-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

| _ NOVIŽITN REŽIM ~

|I PRODUŽENJE PROŠLOGODIŠNJEG REŽIMA | | | što Prizad, iako kupuje za kasnije isporuke, ne radi · čisto terminske poslove pri kojima še vrši samo obraču-

Страна 463

navanje diferencije, već kupljenu robu efektivno prodaje. Što se tiče direktivnih ceha, one Su“za šlepovsku robu ostale iste kao i prošle godine; kod vagonske robe pak, izvršene su promene kod tri provenijencije. Ukinuta je provenijencija »Ostali Banat« i ižjednačena sa provenijencijom »Ostala Bačka«, za provenijenciju »Srem i Зјауопја« povećana je cena sa 110 па 112, za »Srbi|a, glavna pruga« sa 107 na 109, a za »Srbija, uzana pruga« sa 107 na 108 din. za mtc. Intervencija je određena Uredbom Ministarskog saveta kojom se daje ovlašćenje za određivanje cene, predviđa kredit od 250. miliona dinara, kao i to, da će eventualni gubitci intervencije pasti na teret prihoda: od preferencijala, a ukoliko ovi ne bi bili dovoljni, na državnu kasu. ; Kao što se iz ovoga vidi, u tekućoj kampanji biće u celosti produžen prošlogodišnji žitni režim. Novi režim razlikuje se samo po pravnoj formi od onoga u prošloj godini. Jer dok je žitni,režim 1035 bio statuiran rešenjem Ministarskog saveta, dotle se ovogodišnji režim uvodi Uredbom +j. reguliše se zakonski. Drugu novinu ovogodišnjeg režima pretstavlja Uredba kojom se određuju minimalne cene ispod. kojih trgovci ne smeju kupovati robu od proizvođača. Donošenje оуе Uredbe molivisano je namerom, da se. proizvođaču obezbedi što veće učešće u intervencionoOj ceni. -

IH REZULTATI ŽITNOG REŽIMA U PROŠLOJ GODINI

· Na kraju minule kampanje može se reći da је prošlogodišnji žitni režim imao relativno povoljne ob|ektivne. uslove. Blagodareći tome, direktivna cena ne :samo da je održana kroz celu kampanju, nego je u drugoj polovini kampanje bila znatno viša, tako da je intervencija bila nepotrebna. Takvo stanje bilo je uglavnom posledica ishoda naše žetve. Ali da |e ova bila i “veća, verovatno je da bi žitni režim i pri tome dobro funkcionisao, jer su se prilike na svetskom tržištu pšenice tokom. kampanje bitno popravile. .

· Sjedinjene Američke Države, usled suše, imale su vrlo rđavu žetvu, te su znafne količine pšenice morale da uvezu iz Kanade. Žetva u Argentini (ianuara ove „godine) toliko-je podbacila.da sa ove strane nije dola„zio nikakav pritisak na svetsku pijacu. Rusija se tako-

"де nije pojavljivala na tržištu sa većim količinama, a

Australija je glatko plasirala svoj izvozni višak. Blapgo-

HI STANJE UOČI NOVE KAMPANJE ·

Ishod prošlogodišnje žetve u svetu, kao što smo

"videli, imao je za posledicu znatno popravljanje stanja.

na svetskom tržištu pšenice. Početkom jula meseca prilike u glavnim proizvođačkim odnosno izvozničkim zemljama ovako izgledaju:

Argentina do nove žetve (januar—1lebruar iduće godine) ne dolazi u obzir za evropsko tržište; raspolo-

ijh godina,

dareći tim okolnostima Kanada je uspela da relativno brzim tempom reducira svoj ogromni stok, koji je 20dinama vršio pritisak na svetsku cenu. Evropske uvOZničke zemlje, u koje je inače upućen naš izvoz, imale su odličnu žetvu, ali je naš prinos bio na nivou domaće potrošnje te nismo imali nikakve brige sa izvoznim viškom. Od 1 jula 1935 do 31 maja ove godine naša staftistika pokazuje izvoz pšenice od svega 91 vagona. To je, međutim, roba koja se.nalazila u slobodnom skladištu u Bratislavi. Usled otsustva izvoznog viška cene su ubrzo prekoračile direktivne da bi se koncem |una 0. g. popele na 180 din. Nesumnjivo:je,-da je ovakvom Кгеtanju cena doprinelo i držanje proizvođača, koji su i u prošloj kampanji vodili politiku zelenog kartela ti. ograničene ponude. To dokazuje i činjenica što se OVOgodišnja prenosna zaliha procenjuje većom nego rani-

živi višak od nekoliko desetina hiljada vagona plasifaće

u Braziliji i drugim južno-američkim: zemliama, Au-

stralija do nove žetve raspolaže relativno malim viškom. Kanada je, blagodareći povećanom izvozu, znatno smanjila svoj stok. Dunavske izvozničke zemlje ne raspolažu nikakvim znatnijim zalihama. Svetske zalihe pšenice uoči nove žetve za 50% su manje od prošlogo-