Narodno blagostanje

(страна 154

" НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

- Бр. 46

4:ј-% zajam od 1895 g. skočio ie za 21 poen na 148, 5% od 1909 g. za 12 poena na 135, 41/-% od 1906 g. za 9 poena па 196,50, 41/Joa% оа 1909 г. ха 12 роепа па 184, 5% od 1913 g. za 14,50 poena па 135. Skoro su stabilni bili kursevi 41/2% zajma od 1910 g. sa 123, 41/b-% od 1911 g. sa 125 1-7% Stabilizacionog sa 292.50. Nešto su popustile Funding obveznice za 2.50 poena na 122.50. |

Kursevi su bili sledeći:

4.1 G-XI 9-XI 4:1% 1895 127 148. — _ 5% 1902 108 — 134 — 195 41/2% 1906 117.50 1965 126.50 ·'4t)5 % 1909 129 — 130 134 41% 1910 5 JOBO = 6 128. 41ј% 1911 по 192.50 ПОБ 5% 1913 120.50 134 185 7% 1931 2195 219. 299.50 5% Funding 1933 15— 116— 112.50

Naši papiri na njuiorškoi berzi bili su:

7% Bler 8&% Bler 7% Seligman 10 novembra 26—27 26:/2—271 [2 28—30

DEVIZNO TRŽIŠTE

Izuzevši liru i grčke bonove devize su bile čvrste u 'izveštaijnoi nedelji. Funta je dostigla kurs od 241. Najjače ie porastao kurs marke na 14.30, dok terminski notiraju 14.12. Narodna banka je zabranila trgovinu Kklirinškim čekovima posle 15 dana po njihovoi emisiji. Spekulativne tendenčije su time otežane, ali na skok kurseva ni ova mera nije mogla da utiče. Lira ie prema prethodnim nedeljama naijače pala. Naše

Сваки напредак у производњи иј

употреби, сбе знање и сва иску~,.

ства, зито су их од године 1866

стекли специјалисти наше орга-

низације која обухвата цео свет,

примењују се код фабрикације наших

САРОСО У Е | |I MASHBAI | и дају им онај квалитет, који га-

рантује сигуран и економичан погон,

STANDARD — VACUUM

Oil Company. of Jugoslavia Inc.

SATPEB БЕОГРАД

cif Roterdam ili Liverpul,

Ца је Капада,

'zervisanosti Proizvođači se uzdržavaju iz dva razloga. Oni s jedne strame

klirinško potraživanje prema Italiji poraslo je za desetak dana

za 12 mil. lira na 48 mil., što nije moglo da ostane bez ро-

sledica na kurs. Narodna banka је odlučila da kupuje lire гро 270, tako da će:'se skoro: popraviti početkom ned Zabeleženi najniži kurs od 250. :

Kursevi su bili sledeći: : ; Grčki

London Berlin Beč Pešla Madrid Milano bonovi

6-Х1 239— 1400—— 860— o | 250 88:25 ONI 93850 139%:04 86358 = _ ~ ~ 3565 10-XI 238.75, 140220 865— —= == ==“ |I 223005 ПИТА Об, 9607. ___-_ ________ >> ЈОЖЕ 241 = (490—_ „56764. ____________ 5

Obrt je iznosio 21,5 mil. prema 19;6. mil. i 19 mil. din. u dvema prethodnim nedeljama. London je rađen za 8 mil. prema 6,7 mil., Beč Кој ie prvi put premašio Berlin 6,1 mil. prema 8 mil, Berlin "HI. II "Bil, тен" iBaovi 767 hili. prema 706 hili. din. itd.

Na ciriškim deviznim kursevima vidi se, "да" је 5уајcarski franak internacionalno nešto čvršći, a francuski labaviji. Kursevi su bili sledeći:

IG IX 15. 29. 270 __B OU IO AI Amsterdam 208.325 232.95 934.40 234.80 „934.50 284London 15.541/5 2129 92.99 21.27iJu 21.97 |, 99.998 |u Njujork 307.— 435—– 43538. 43585 43Bils 435.Berlin 19345 174.75, 175. ·. I7475 „175. 175 Pariz 20.203. 20.97 20.92.50 20.23 20.234 20.185 Ргаг 1970. 15.40. 1540 1540 1540. 1540 Beograd 77% I= _ ло I=" > 7##/— =

Na privatnom deviznom tržištu situacija je čvršća, čulo se za sledeće kurseve: funte 241, francuskog franka 229, švajcarskog: franka 11.32 i dolara 49.25.

Robno tržište

Pšenica. — ко tržište pšenice bilo ije ove uedelje u znaku izvesne labavosti, kojia je posledica vesti o izgledima .za povolinu žetvu u Argentini. Liverpul je notirao 88 59. za 100 funti, Vinipeg 1051/s centi za bušel, Roterdam 7.25 Bol. Тог. ха. шес, а Čikago 115 centi za bušel. Argentina nudi i dalje pšenicu »Baruso« i »Bahia blanca« 80 kg hektolitarske težine sa utovaromi, januar—februar. 1937 godine po 160 šil. što kalkulira din. 140 šlep iugoslovenska Tisa. Glavni snabdevač evropskih uvozničkih zemaali kanadski Žitni ured ne raspolaže Više promptnom robom. Blizu plivajiuće količine su male da bi тогје да pokriju efektivnu tražnju. Otuda promptna roba još uvek vuče izvesnu premiju. Ta premija je naročito visoka

·u podunavskim zemljama, koje jedine dolaze u obzir za Dpoго кич бе текист "робтеђа zemalia u bazenu Згедохетпог тота.

Tako se i objašnjava što su cene za promptnu isporuku u

·podunavškim zemljama iznad svetskog pariteta. у 5иџасја па domaćem tržištu u znaku je potpune Te-

proizvođača 1 "лаке uzdižljivosti druge ruke.

veruju u dalji porast cena, a s druge su zauzeti poliskim radovima, koji. su, usled rđavih vremenskih prilika, odochili.

· Nasuprot tome na tržištu se stalno. ројауЦије tražnja i) о

је interesantno. ne. зато та "potrebe дотасег konzuma, već

11 2a IZVOZ. Strani agenti kupuju uprkos tome, što su cene

"iznad svetskog. ·pariteta. Prizad je takođe na 'tržištu. Za. neУ dana on je kupio oko 500 vagona. Od ranije kupljenih količina” po intervencionim cenama Prizad ne raspolaže više

'ni' jednim kilogramom. Poslednjih 1300 vagona prodato je u