Narodno blagostanje

| стран 186 - ен

ти t i bis se imao upotrebiti ? za ı izgradnju radio stanice, - popravljanje luka, u Eregliu, Mersini i Adani i navodnjavanje

| olja Код Коле. Нојапдока grupa na Tačun · amortizacija izмеда bi pšenicu. –

па а == Љегес! dugovi Savske, banovine iznose 19 mil. din. а · Копзо оуала amortizacioni 41 mil. Budžetski predlog za „.1987-38 god. predviđa rashode od 245.2 mil., za 45 mil. više nego budžet za 1996- 37 | Bod, Prihodi Su predviđeni sa 227.9 » mil. din. 5;

0 Belgiji, ja 1 о. m. OLVOrcn osmi upis РА

kih zapisa sa: rokom 04:60:41 90 dana u iznosu od 50 mil., uz kamatu od 0.45% i 0.75%. Zapisi su četvorostruko preupisani. с == Ребапзка. тад. Komercijalna Danka, а је = дигогосап- гајат. 04. 5 mil. репга budimpeštanskoj opštini Tadi podizanja: .jednog Кира пог ћотеја.

— Jnteres na francuske bonove Narodne OdDraiic snižen je · дектећота, objavljenim u Službenim novinama od 12 пре т. 04 4 па 4%. с = Za prvih: pet dana upisano је austrijskog investiciопог А 545 mil. šil., od čega je 24.7 mil. upisalo 6.773 Неа. 5

— Midistarı dama i rudnika naredio je da Bratinske - рели ulažu. svoj novac isključivo kod Državne hipotekar'ne banke. Uloženi novac kod drugih ustanova mora se pre'neti u najkraćem roku.

— Ministarstvo finansija odlučilo je da zameni obvVeznice 7% Investicionog zaima. Ovom prilikom predviđeno je štampanje većeg broja obveznica od 1000 din. dok bi se broi onih od 100 din. smanjio. Ova će se mera preuzeti sada zbog toga što se ionako moraju izdati novi kuponski taloni. Na

: taj način zamena obligacija postaće jeftinija i jednostavnija.

— Zbog namere da se uvede banovinska trošarina na

' cipćčle ·cipelarske fabrike u Slavoniji odlučile su da 1 aprila obustave posao, jer nemaju dovolino finansijskih sredstava za | Пак Меше па: M }

САОБРАЋАЈ ; 5 18 — Za tri: nedelje, MONRO O rad u telegrafskoj stanici Igalo, primljeno je 1576 telegrama iz Francuske a poslato je nešto. više za Francusku. Zbog neočekivanog velikog prometa pokazala se potreba za većim brojem osoblja. — U Mađarsškoi st sniženi podvozni stavovi za UVOZ i tranzit mineralnog ulja od 1 o. m.

— U Čehoslovačkoj izrađuje se projekat o izgradnji "8utomobilskog: puta preko Visoke Tatre, koja bi išla u visinu do 1.500 ' metara.

— U 1936 god. bilo ie na beogradskim „tramvajima 92,4 mil. putnika prema 47 mil. u 1935. Opštinskim autobusi-

- ma koristilo se 2 mil. putnika prema 1,6 mil.. Saobraćaj je Obavljalo prosečno 126 kola (83 motornih i 43 prikolica) prema 120 u prethodnoi godini. Broj kola pokazao .se nedo->voljnim-.- Da. .je. direkcija ·imala. više која broj DOI bio bi

imil. ı od autobusa 45 mil. prema 4 mil. Uvođenje pretplatnih | TB i sniženje 'cena' kartama skupljim"od 2. din. u aagustu rošle: godine i finansiski se pokazalo"Korisnim kao što smo ni to uostalom O | u ol re)

. _IITPAJKOBH | · || _ | — теди radnika. u РЕН pristaništu 1 Пе

У тајка. Џеоуогепо је озтосазоупо гадпо угете. Мадтсе kod utovara i istovara povećane su za 66 din. na 88(?) u | ита та за 0 na 90, u javom зора muškima sa 35

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

„= уаса sklopljen је kolektivni ugovor” Зрезје .devetodnevnop”

S ЈА | 1 Бр, 12 |

čijašima nedeljno sa 260 na 300 din. Prekovremeni: rad „se

plaća za 50% više, a noćni i nedelini za 100% Više,

|_— Usled štrajka radnika u splitskim fabrikama cementa u Dalmaciji se oseća oskudica u ovom proizvodu. Građevinska delatnost je opala jer su više poduzeća morala: da obustave posao na nekim objektima zbog ронилаца | се-

menta.

БИБЛИОГРАФИЈА | · -Zakoni, uredbe i Ostali, propisi Kraljevine Jugoslavije izdani od 1 decembra 1918 do: 31 decembra 1936. godine. Sastavio: Nenad: Đorđević v. savetnik drž. pravobranioštva. Geca Kon a. d., Beograd, 1937. Azbučni pregled po predmetima, sa рбаае ва о обпа-

- тодоуапји i sa označenjem nekih posebnih izdanja. ·

ИЗ ПОСЛОВНОГ СВЕТА

Зборови акционарских друштава

20 март — Дисконтна банка д. д. у Загребу (редован). — Гранд хотел д. д. у Загребу (редован). — „Исток“ д. д. у Загребу (редован).

22 март — Текста д. д. за текстилну производњу, Загреб (редован).

_ 24 март — Хрватска банка д. д.у Загребу (редован).

925 март — Хотел „Слобода“ д. д., Сомбор (редован) — Хрватска банка за промет с некретнинама д. ДУ Загребу (редован). : 27 MapT — Гранд хотел „Cno6o/na” JOJ ду редован).

29 март — Млин на ваљке у Краљевићеву (ВЕПОГаН).

30. март — Осјечко прометно складиште д. д. у Оси-

у Новом Са

- јеку (редован).. — Контролна банка за трговину: и индустрију д. д., Загреб. (редован).

31 март — „Сирмиа“ творница шперплоча и фурнира д. д., Срем. Митровица (редован). — Трговачко д. д. у Петровграду (редован). — Горњобачко удружено паромлинско д. д. у Суботици (редован). — Никола Момчиловић а. д., Београд (редован). — Бачко градиштанска ште-

дионица д. д. у Бачком Градишту (редован). — С. Х. Гутман д. д. у Белишћу. — Озаљ д. д. у Загребу (редован).

3 април — Сремска електрана д. д. У Сремској Митровици (редован).

6 април — Сток бренди медицинал д. д., Славонска Пожега (редован).

Н април — Штедионица земљорадника д. д. у Темерину (редован). |

15 април — Српска обртна 6aHKka a. M., Beorpaj (peдован). 17 април — Јадранско-подунавска банка у Београду (редован). — Циклон а. д. за савремену дезинсекцију у Београду (редован).

18. април — Прва југословенска фабрика за телефонију, оптику и прецизну механику „Телеоптик“ а. д. У Београду (редован). — Прометно друштво „Селе“ до д. у

Београду (редован). — Јагодинска прометна банка а. д. У Јагодини (редован). · = Кључка банка. а д у. Кладову: (ре""дован). — Лесковачка штедионица“ а ду Лескови -дован). —— Хомољска банкау Жагубици (редован). — Леско-

вачка задружна банка, Лесковац, (редован). — - Власотинач-

ка трговачка банка, Власотинце (редован). — ЈугослбвенЈа ска банка за индустрију и трговину а. д. Београд (редован). — 'Царибродска банка у 'Цариброду (редован). _-

„Чистоћа" а. д. у Бедграду (редован). — Бајино- баштанска трговачка банка, Бајина Башта (редован). == Дунавско трговачко друштво а. д. у Београду (редован). — Прва. ска фабрика конфекција“ а: д.у Конаку. (Банат) са штем у Београду (редован). .— Прва српска фабрика“ Петровграду. са „седиштем „у. Београду neka фабрика. тепиха „Лазар: Дунђерски