Narodno blagostanje

Страна 188 —

01 Народно банке у (милионима динара)

. ; 1. 0 IL. | 28: АКТИВ А па 1939 "1055 937 1937 |Подлога : зл. у касама и на Crp.||1794.9| i784.6| — — злато у касама — — || | 1336,9) 1615,7| 1615,7 злато на страни — — > 94,6) 330) 32,9 новч. у страној монети 0:0) 00.3 0,0 — =

девизе — — — = —|| 1112) 120.8 "327! — и ; ___ Укупно — | 1.906| 1905.5| 1464.3| 1648,7 1648,6 Девизе које не улазе у |

подлогу = — — — — || 54,5| 1044) 331.6) 656.7! 6341 |Кован новац: | у никлу и сребру— — || 239.9| 206.1! 329.9) 378.1| 394,7 Зајмови - се O aaa O Oni – | сна менице — — — — ||1808.8| 1528.8| 1523.0| 1451 7) 1445 5

"на хартије од вредн. — 2931) 2351! 2583) 245.4) 246,1 Укупно – — || 2101.9) 1763.9] 1781.3! 1697.1! 1691,6

е од вредности — || '11.7 169] 494! 114.7| 114,7

: ти а ЕЕ kisa — || 1715.5| 1686.6| 1670.6| 1648,.9| 1648,9 Привремени аванси Глав. || · Држ,. Благајни — — — 600.0] 600.0) 600.0) 600.0| 600,0 Вредности рез. фонда — 54,9) 106.4! 119,0) 145.0) 143,8 Вредности ост, фондова| 11.) 12.0) 11,8) 28.2: 28,2

H сти, завод за | SHOKPeTHO 153.7| 153.5| 1540| 157.i| 157,2

из у новч, н накешта Рава клина - :? и 115.1| 276,4| 464,4| 8883! 9289

ПАСИВА Капитал — _ — — — 180.0| 180.0| .180,0] 180.0) 180,0 Резервни фон — — —| 84,3! 112.4! 133,3! 154.9| 155,8 Остали фондови — — — | 13,7 20.5 27.4 306] 30,6

Новчанице у оптицају — || 4327.1| 4383.9| 4890,0 | 5359,4! 5322,6

| Обавезе по виђењу ;

ажив — 7.3 6.9 714 22.3! :109,7

ти о раста Државе — | таа| 5319] 6897) 8747 8256 разни рачуни — — — | 5492: 327.0. 6886 1047.1| 10534 Укупно — || 1031.0| 865.8| 1385.7| 1444.1 | 1959,3 Обавезе са роком — — || 1106.3! 952,9 1934 500) 50,0 Разна пасива — — = — || 222.9 316.4 166.6) 243,6) 264,5 Оптицај н обав. по виђ ||5358.2) 5249.8| 6275 7| 7303.5] 7311,9 Укуп. подл, -|- 28'5%, прим || — — |1881'612!18,6) 2118,4 |Злато + 28'5% прим —| — 1717.9) 2076.2) 2076,2

"укупно покриће — —| — — 2998 „|29 „ |2897 | -покриће у злату — —| — | — |2737"|2842 |2839',

4% Agrarci —_— — Ze —= —=

7% Bler Sad: | <= 66.25) | 30:25 388.00 8% Bler —= == :96.—] —— 98.50 7% Seligman 98— 99— 9950 —— 100—

40950 410.75 416.25, 4927.— 4095'410.— 4170. 419— 496.50 422—

Ratna šteta prompt Ratna šteta termin

Narodna banka O O 2050 7.350 Agrarna banka 25 == == —=- 2187% Stab. zajam d7— #8750! 8095 | — — | 80. 696 Ранрурлотре 500 | E UO JJ O 7250 6% Раба. рготре 10089 === === = === 7895 6% DĐalm. ртоштр 5000“ „79005. = = === 76-—-— | U 86% Dalm. termin _— сре O | | -4%. Ат. obvezn. 1934 = 1.46. 5.50 „ 59195 09:25 риуапск рог 18q0 | __IL _____ i Crveni krst" о = · 2% Lutr. zajam | 18 __ E |S = [7 gornje tablice vidimo. da su U OovOj izveštajnoj nede-

OM "kursevi dostigli kulminaciju od 1931 godine. Kulminaciona

: tačka je Ja Ratnu šfetu bila I7 t. m. a za ostale papire 18,

poslednjeg dana izveštaine nedelje. Ovoga dana samo je ne·

510 popustila Ratna šteta i Blerovi, papiri koji su bili najviše

povučeni hošom. 7% Begluci su bili došli do 79, a ostali koma-

di kako se yidi iz tablice. 7% Bler je bio došao do 90. Ро-

:slednjeg dana tendencija je bila nešto labavija. Padne čovek

„'s.“drveeta ı гра зе odmori, te Je: id) око; ipfirodnije . da. se: i Киг-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ _

Бр. _ 12 _

sevi moraju malo odmoriti posle ovako naročito velikog: napora u izveštajnoj nedelji. U ovoj nedelji je isplaćena trostru-

· ka opklada po 1.000 dinara; dobili su je trojica koji. su tvr-

dili da će Ratna šteta ići na 4920.

· Istorijska nedelia Poslednja izveštaina nedelja ie od IIDBRROR značaja.

Prvi put u istoriji Jugoslavije dostigao je 7%-tni tip pari.

Seligmanove založnice radile se po 99,5, ali će verovatno uskoго ići i preko pari. Proricanje jednog berzijanca, koje smo saopštili u izveštaju od pre dve nedelje, da 7%-tni zajmovi idu na pari, počinje da se ostvaruje. Za neki dan će 8%-tni Bler biti verovatno al pari i odmah preko toga preći pari, pošto 7%-ini Bler mora doći al pari, kad je to već Seligman.

Druga istorijska činjenica je skok akcija Narodne banke. One su rađene u ovoj nedelji po 7.950, što, zajedno sa skoro isplaćenim kuponom, čini preko 7.700, odnosno samo 300 dinara manje od kursa od 8.000 koji smo predvideli pre dve nedelje.

Treća istorijska činjenica je skok rente Ratne štete za dva dana za 20 tačaka. U istoriji оуог рарјга to nije ništa neobično. Bilo je i većih skokova za jedan dan; ali je sve to bilo pre priyredne depresije.

I najzad četvrta istorijska činjenica ie neverovatan орtimizam na našem efekitnom tržištu. Svi su papiri .u najvećem naponu ne samo bez ikakve intervencije javne ruke, već i bez ikakve špekulacije.

Na beogradskoj berzi nema špekulacije

Ne može biti pravilne diskusije ni o najobičnijem dnevnom pitanju pre nego što se ne raščiste pojmovi. Nastala је zbrka pojma špekulacija u našoj javnosti i usled toga i DOgrešne informacije i zaključci. Jedan beogradski list je doneo u četvrtak članak o pojavama na beogradskom efektnom tržištu pun kontradikcija. Na jednom mestu se kaže »Promet državnih papira na berzi veoma je živ. Kupuju svi. Rentabilitet državnih obveznica je vrlo povoljan, mnogo povoljniji no što je prihod od uloga na štedniu.c A na drugom mestu se kaže »U sadašnjoj hosi postoje verovatno i zdravi elementi Кироуапје za rentu. Ali tu ima nesumnjivo mnogo špekulacije. Ako kupuju svi jer je rentabilitet papira povoljan, onda se ne može reći da »ima i zdravih elemenata« već naprotiv sve je zdravo, nema špekulacije. Dalje se kaže: »da će se kursevi državnih papira dalje razvijati nemoguće je predvideti«, a malo dalje: »međutim hosa državnih papira može da Dpotraje do konačnog prilagođavanja njihovog rentabiliteta današnjem ukamaćenju novca u bankama«. Ovde je hosa normalizacije a gore je neizvesnost zbog špekulacije. Napis je imao za tendenciju da izvuče rentu Ratne štete iz kompleksa skoka državnih hartila od vrednosti. Na dva mesta se veli, da renta Ratne štete ima najmanji rentabilitet, da su u njoi angažovani špekulanti i da bi bilo nezdravo terati Ratnu štetu na 500. Svakako za onoga, koji je prodao po 495 2000 komada na termin, Бо na 500 pretstavlia gubitak od 150. 000 dinara.

Još jedan dokaz o osustvu špekulacije MI velimo da nema nikakve špekulacije na beogradskoj berzi. Ne razume se pod špekulaciiom kupovanje hartija" .od

vrednosti za kapitale kojima se raspolaže, jer bi onda. naj-.

veći špekulanti bile državne ustanove, javni i. privatni fondovi

а svi seriozni imaoci. Špekulacija počinje onde gde se шро-.

trebljava kredit za kupovanje. hartija od vrednosti, putem Ke

pora ili lombarda. Špekulacija obično ide u milione. Špeku-

ва

lacijla. je na primer bila onda, kad је jedan berzijanac imao.

130 miliona nominalno Ratne štete. Danas nema ni jednog: berzijanca koji ima 5 miliona dinara nominalno, odnosno 2 imili-.

ona. dinara efektivno. To Je običan. posed jednog „тепш ега.

Вега алат пе пате U kredite, Jet, kad, ·bi:to. „radili, У|-