Narodno blagostanje

Страна 640 НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ Бр. 39 _ 8% Bler ____- __-_ ____ ____ [4 SGlpman | 175 __ 7% Seligman _— E — arodna Pana 595 303 Ratna šteta prompt 410:50 410.95 410. 410.95 41050 Priv. agf: banja | 47 16 7 Ratna šteta termin ___ 210 ___ ___ ___ Svega 4075 2045 non DOI | ар ЛА ој Na tržištu akcija naših industrijskih i saobraćajnih prePriv. agr. banka s. kom. 199.— 198.50 —= 199— === | филеба и Јавтеђи гадепе зи зато akcije Jadranske plovidbe Priv: ag: banka Ка коли и “JO —-=- _ ро 425 u početku izveštajne nedelje. Interesovanje za pomor7% Stab. zajam G7.OB | GE ___ __ ___ | Ske papite Dilo le Živlie dol su ostali bili Zanemarenj,

GOL Malm prompt 500, 7156 „0 O II Obračunski kurs naših dolarskih papira u Niujorku ; | bio je: 24-IX: 483,2666; 27-IX: 43,2540; 28-IX: 43,2666; 29-1Х:

6% Đalm. prompt 000. 7270 . 7250. == 43,2666: 30-1%: 43,2666.

6%; Tajm. prompt 5.000. 75.795. ”' 7550, 7550. 7550 „

6% Dalm. termin O == __E JL 4%. Agrar. obv. 19934 500 .— · —= —= == == 40% Ne, obv. 1034 1.000 —_ ___ ___ ___ ___4% Agr. obv. 1934 5.000 i

"10.000 ____________ __ __ Оџуапзк! 102 | | —.— —— 92% Lutrijski loz __ II o Crveni krst _____-______ NC

Glavna karakteristika efektnog tržišta u izveštajnoj nedelii su stabilnost kurseva, minimalnost obrta i čvrsta tendencija. Kao što smo već više puta napomenuli, čvrsta tendencija ne mora da dođe do izražaja u kursevima, drugim rečima pri niskim kursevima mogu biti sasvim protivpoložene tendencije. Črvsta tendencija došla je ovog puta do izraza u skoku 7% Investicionog zaima i to sitnih komada na 92.i krupnih na 93.—. Isto tako je izvesno poboljšanje kod Begluka, kod komada od 2.500 din. i na kraju sastanka tražena je Ratna šteta po 411.—.

Minimalnost obrta bila ie karakteristična i za prošlu nedeliu. Ove nedelje ukupan obrt izneo je 4.075. Ali je u pogledu strukture obrta bilo vrlo interesantnih pojava u ovoj nedelji. Ratna šteta i ovog je puta bila na čelu svih ostalih papira u pogledu obrta. Ukupan obrt u tom papiru je 1,5 mil. din. Drugo mesto su zauzeli 6% Begluci, kao što ie to i normalno ove godine. Neobična ie pojava vrlo veliki obrt u 7% Investicionom zaimu, koji je živo tražen i zbog čega ie kurs skočio. Verovatno postoji kakav specijalni razlog za skok ovog papira, koji je poznat dvojici-trojici berzijanaca. Druga neobična pojava je vrlo veliki obrt u akcijama Narodne banke. Vrlo je živo rađen 7% Investicioni zajam. Za Ratnu štetu je karakteristično da ima malo robe na Berzi. Svi se berzijanci slažu u tome da pretstoji skok kurseva Ratne štete. A dugogodišnje iskustvo pak pokazuje, da je Ratna šteta davala ton razviću kurseva na berzi. Pa prema tome, naibliža budućnost imala bi doneti skok kurseva na сејој liniji.

Uporedni obrt sa prethodnom nedeljom pokazuje donja tablica:

Naši papiri na stranim berzama

Raspoloženie za naše papire na pariskoj berzi popravilo se. Kursevi su čvršći. Kao svake nedelje, i ove ima izuzetaka, ali su ove nedelie retki.

Kursevi su bili sledeći:

231%Х 24-IX 4% 1895 228.50 229.9% 1902 224.— 225.4:14 1906 209.50 20541} % 1909 210.— 2104:12% 1910 210— 210.47 % 1911 210— 2105% 1913 215.50 2161% 1931 291— 294.50 5% 1933 174— 172Naši papiri na njujorškoji berzi rađeni su:

7% Bler % Bler 7% Seligman

29 septembra 279, —-281Ja 28—29 381, —41.

DEVIZNO TRŽIŠTE

O kursu klirinške marke pisali smo često. Ne zato da se naše mišljenje na merodavnom mestu usvoji, pošto u tome ni dosad nismo imali baš mnogo sreće, nego što smatramo

da je naša dužnost da ukažemo na to kakvi bi trebali da budu •

kursevi, a naročito kurs klirinške marke, koji je naičešće izložen naglim promenama. Ove nedelje je Prizad prestao da daje robu, usled čega je kurs skočio na 1355. Tai kurs ie bio već zabeležen pre kratkog vremena na našoi berzi, ali samo kao prolazan, pošto je zbor intervegcije Narodne banke brzo pao. Mi i sada naglašuiemo da je stabilan kurs neophodno potreban za nesmetani razvoi međusobne razmene. Kod kursa koji u jakoj meri oscilira, ima dvojake štete. Uvoznik, da bi se osigurao od gubitka, svakako će da kalkuliše najviši kurs. Posledica toga će biti da potrošači u zemlji moraju da plate visoke cene. Uvoznik će imati nesrazmerno velike dobitke. Izvoznik, pak, uzeće za bazu kalkulacije najviši verovatni kurs. On će platiti niske cene, a može da zaradi nesrazmerno mnogo ako kurs skoči. Trgovci moraju da baziraju svoi posao na spekulativnoj osnovi i ako to ne bi hteli. Pored čvrste marke i šilinga, funta i grčki bonovi bili su stabilni.

24—30 IX 17—28 IX u hilj. dinara Ratna šteta, prompt 1511 347 Ratna šteta, termin — 430 4% Agrarci 1921 94 30 7% Investicioni zajam 561 121 6% Begluci 816 207 6% Dalmatinci 258 101 7% Bler 18 334 8% Bler = 165

Grčki

London Berlin Beč Madrid Milano bonovi

21-1Х 9858—— 1.282— 846.60 —.= 200.— 30.85 За рг. 915.44 1.74696 —=— —=- 229.24 —=Bez pr. 167.67. 1.35951 —= —= 17840. —= 27-1Х 938—- 1.984— 84875 —= —= 890.15 28-IX 238.— 1.995.90 854— —= 200— 90.25 29-IX 938—— 1.317.14 869.— —= === 80.22 30-IX 1.955.—K 867— —— —= 30.25

238.—