Narodno blagostanje

a

Страна 710 7%. Bler 1022 217 8% Bler al а 7% Seligman 172 _Narodna: banka - 165 254 Privilegovana agrana banka 43 87 Svega , 4690 3.700

Izveštaina nedelja bila je vrlo interesantna na tržištu akcija naših industrijskih i saobraćajnih preduzeća. Akcije »Danice« — 105 do. pre nedeliu dana sasvim zanemaren раpir — skočile su za kratko vreme, za preko 75% prvobitne vrednosti, na 70 početkom izveštajne nedelje. Ali je reakcija nastupila brzo. Za nekoliko dana kurs je pao na 50 i time је postao samo za 10—15 din. veći od prvobitnog kursa. Od pomorskih papira je vrlo čvrsta Oceania, bez zaključka. Rađene su akcije Gutmana po 51. I ovaj papir je čvrst. Opšta situacija je bolia.

Kurs naših dolarskih papira u Niujorku bio je: 19-XI: 42,9415; 22-XI: 49,8916; 23-XI: 492,9041; 24-XI: 49,9041.

Morska zmija

Mnogi su moreplovci videli morsku zmiju, ali je nije video niko od onih koji bi mogli o njoj nešto bliže da kažu. Ima mesec dana kako se u londonskom Taimsu vođi pole"mika o groznom snežnom čoveku koji takođe postoji samo u basni tibetskog stanovništva, a koji je u stvari jedna vrsta "belog medveda. Sad se i u jugoslovenskoji štampi pojavila morska zmija ili grozni snežni čovek. Mislimo na izvesne novinarske izveštaje po kojima se 3% obveznice za likvidaciju _ zemljoradničkih dugova »nalaze u prometu izvan berze i to već sada u vrlo živoj cirkulaciji«. Istina, u tim izveštajima se kaže, da možda taj papir niie dovolino popularan, te да tražnja nije tako velika kako bi se moglo očekivati.

| Novčani zavodi su primili do sada oko 75 miliona din. _tih Obligacija, ali prema našim izveštajima, ne samo da ove _ nisu u »Živoj cirkulaciji«, već jedva da је obavljeno nekoliko zaključaka u vrlo malim iznosima. i Tehnička- pozicija tog papira na našem vanberzanskom - :tržištu sasvim je obrnuta onoj kako se u novinama pretstav-lja. Ne samo da se ne primećuje osustvo tražnje za njim, već, - naprotiv, postoji dosta živa tražnja od strane poreskih obveznika. To.je sasvim prirodno. Niko nije mogao ni misliti da neće jedan poreski obveznik, koji može svoje obaveze da „izmiri ovim obveznicama, da učini upotrebu od toga. Naprotiv, ima ih, i oni su se javili sa tražnjom, dok ponude još nema. · Tako je moralo biti u početku. Mi nismo ni mislili da kurs _ neće u početku da bude čvrst. Pitanje kakav bi kurs bio kad bi se celokupan iznos tog papira, ili veći deo, pojavio kao ponuda prema postojećoj tražnji. Tražnje ima, odnosno газр!Нуапја za taj papir, ali ne DO ponuda ili je neobično ogra_ ničena.

Po sebi se razume, da se izvestan ad berzijanacća vrlo živo interesuje za ovaj papir iz prostog razloga, što je na berzi posao zamro i što berzijanac traži obrt van berze, kad ne ide na berzi. Kod: ovih berzijanaca primećuje se izvesna hervoza zbog toga, što se papir ne pojavljuje. Oni su ti koji već nekoliko meseci prave veću larmu oko toga papira, no što je fo.opravdano situacijom.

Svakako mi ioš nismo videli ovu morsku zmiju.

Slom ma niujorškoi i londonskoj berzi

Kad pišemo. ovaj izveštaji, pred nama se nalazi 'kursna lista londonske berze. Od nekoliko stotina papira kojima se trgovalo 22 o. m., nema nijednog koji bi skočio prema prethodnom berzanskom sastanku. Svi su u padu. Što je najglavnije, nik6 ne može да да objašnjenie za ovu pojavu. Slom

_ Je došao iz simpatije sa njujorškom berzom, gde je on bio

мо

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

tražnja O oslabila.

dosta jak već 20 t. m. A u Njujorku postoje mnogobrojni nepovoljni znaci i uzroci nezadovolistva s vladinom politikom i straha od pretsednika Ruzvelta. Ali svi ti znaci zajedno ne opravdavaju ni izdaleka ovo sistematsko srozavanje kurseva na njujorškoj berzi. Naravno, to se odnosi samo na industrijske papire. Ima još mnogo industrija kojima ide vrlo dobro i kod kojih se ne očekuje uskoro obrt na niže, ali ipak njihovi papiri padaju. Ovai slučaj nam lepo pokazuje koliki značaj ima psihologija na berzi. Jedan težak pesimizam dokopao se imalaca industrijskih papira tako, da nikakvo rezonovanje od strane službenih krugova ni sa strane stručne štampe ne može da pomogne, :

Naši papiri na stranim berzama

Oscilacije kurseva naših papira na pariskoj berzi bile su velike. Posle vrlo jakog skoka, koji je usledio verovatno zbog povoljinog izveštaja poverenika portera iz Beograda, nastupio je ponovo pad. Naša država, naime, ne pokazuje volju da popušta želiama portera. Kursevi su bili sledeći:

17-XI 18-XI 19-XI 22-XI 24-XI

4% 1895 282 — 292.— 350.— 306.— 296.5% 1902 284.50 296.50 306.50 309.50 994.41] % 1906 268.— 277.50 293.50 287— 970 4% 1904 268 — 279.50 297.— 289.— 976 4% 1910 ·. 270.— 281.50 907. [288 — —.4% 1911 270.— 281.50 297 — 290— __—= 5% 1918 280.— 293.50 806 —~ 304.50 287..7% Stabilz. 1931 266.— 284.50 307.— 308.— 296.5% Funding 142.50 151.— 159.50 145.— —.Kursevi naših papira na njujorškoi berzi bili su: 7% Bler 83% Bler 7% Seligman

22 novembra 26—28 28—29'| 39—42

DEVIZNO TRŽIŠTE

I za devizno tržište može se reći u ovoi nedelji: na berzi ničeg novog. Stabilnost obuhvata sve veći krug deviza: funtu šterlinga, Berlin i po malo Beč. I grčki bonovi su postali čvršći, posle vrlo niskog kursa. Izgleda da se nalazi vrlo veliki iznos grčkih bonova u .rukama naših БОК а "да је

| - Grčki

London Berlin Beč Madrid „Milano bonovi

19-XI 238.— 1.400.— 870— — ==. 28:22 за pr. 216.16 1.745.96 = === == 227.49 —= Bez pr. 168.22 1.358.73 —— — 177.04 —– 22-ХГ . 238— 1.400 — 870.52 — —— 28.25 93-Х1 238.— 1.400.— 871.—— — —.— 27.25 94-Х1 238.— 1.400.— 870.36 — —.— 26.79 25-XI 238.— 1.400 — 871— — —— 26.75

Celokupan obrt iznosio je 34 mil. prema 32 mil. Veliko interesovanje za Berlin vidi se iz velikog obrta od 17 mil., koji je. iznad prosečnog, ali koji ipak zaostaje za prošlonedeljnim od 21 mil. London je rađen za 9 mil: prema5,6: mil. Iz većeg obrta se vidi da ima više robe. Obrt u isplati Beč bio je 5,5 mil. prema 4 mil., Solun 586.000 prema 395.000 din. itd.

Na ciriškoj deviznoi berzi situacija: je bila Потока. kao što se vidi iz donje tablice.

28-1 99-IV 26-УШ 18-Х 18-Х1 25-Х1 21.431|e 21.57 21.70 21.54 21.603/4 21.59: је 240.30 240.27"ј9 239.35 240.15

London Amsterd. 239:75: . 239.25

Njujork „436.— 43G1je . 4355|s 438 49323, | 439.— ;

Berlin 179.50 175.50 175.60 174.50 174.50 174.50 Pariz ~ 28.385: 19.15 -16.38ije · 1454 1467%5 14.671}, Prag 15:26. · 1522. |, JB:J0% 9) 15:20 | 15:06 15:30 Beormd IO 1!0— о о. = 10

И а раније