Narodno blagostanje

_ 23, април 1938.

jutno isključeno da će se naći neko ko bi pristao da zameni đolarski papir s Višom kamatom za dinarski s nižom. 6. Ministar finansija to zna i prema tome neće mu ni pasti та шт да to pokuša. : | |

Držimo da se medu imaocima hartija neće naći ni један Кој пе bi pozdravio zamenu dolarskih u dinarske pa:pire po kursu dolara uz istu kamatu. Kapital ostaje nepromenjen, ali imaoci oslobađaju se straha da misle šta će sutra: biti s dolarom.

:: Ovo je prvi put đa je sa. službene strane rečeno, kakva je perspektiva dolarskih hartija na ·našoj. berzi. Ovom izjavom brisan je svaki osnov, da se još i dalje zadrži disparitet kurseva, jedna bolesna pojava na našem efektnom tržištu koja nije bila nužna. Ovakvom izjavom ona se mogla davno ukloniti, a mi očekujemo da će joj se u najkraćem vremenu "brisati svaki trag. Prema tome 7%o papiri došli bi uskoro al-pari, a 8%0 preko. -

Kod 7" Stabilizacionog nije potrebno da še vrši pre·tvaranje u dinarske papire, jer je kod obligacija koje su emi:tovane kod nas utvrđen odnos između franka i dinara prema tadašnjem kursu Poenkareovog franka.

Ко će se pre tumoriti: prodavci ili kupci državnih hartija od vrednosti?

Pre mesec dana naše tržište kapitala primilo je pot-

puno nepripremlieno vest o novom državnom zajmu od 4 mi_НШјагде. Tađa je i politička situacija u svetu bila puna neiz_vesnosti, što je delovalo deprimirajući, ali mnogo nepovoljnije delovalo je na raspoloženie berze to, što se o zajmu nije ništa znalo, nego samo da će biti G'/o-ni. Nije se znao ni emisioni kurs, ni iznos prve tranše, ni vreme emisije. Prateći to raspoloženje mi smo pisali da se imaoci hartija OoTiЈепштаји prema novom nagađanju, i zato su počele da realiziraju 6%e hartije, da bi tako skupili likvidna sredstva Која bi plasirali kad se razbistri situacija. Ona se razbistrila izjavom ministra finansija, i sad se vidi da su preuranili oni koji su bili mobilisali svoj kapital. Oni su računali da će prva tranša biti emitovana odmah, međutim, sad se vidi da će to biti tek na jesen. Drugo, godišnje tranše iznosiće šest do sedam stotina miliona dinara, prema kapacitetu tržišta. Ali ni te tranše neće biti emitovane najedanput, nego postepeno, prema potrebama javnih radova. Ako bi se emitovala tranša najedanput, država bi imala da plaća kamatu na novac koji bi joj bio nepotreban. „Mogućno je pri tom da država finansira javne radove pomoću avansa kod državnih novčanih ustanova, tako da se tranša emituje pošto se nabere veći njihov iznos. Ove ustanove preuzimaće jedan deo obveznica, a drugi deo preuzeće Suzor!, Penzioni zavodi i ostali instituti socijalnog osiguranja, tako da je lako mogućno da emisija bude izvršena, a da se obveZ„nice uopšte ne pojave na berzi. A to bi značilo da od danas za godinu, pa možda i godinu i po berza neće imati posla s njima, tako da će se kursevi postojećih hartija formirati u tom vremenu nezavisno od emisija novog zaima. Kad će one doći na berzu neizvesno je, ali pri ovakvoj emisiji isklju„čeno je da obligacije novog zajma pritisnu berzu i kad dođu na nju. Prema tome nemir koji se osetio kod izvesnih ima„Јаса državnih hartija bio je neopravdan.

Međutim taj nemir bio je uzrok da se stvorila specijalna situacija na berzi. Mobilisan je kapital koji ne traži drugi plasman nego hartije od vrednosti. Taj kapital je oko „berze, i u teškom je položaju, jer nema dovoljno hartija u koje bi se plasirao. Kad su prodavane, kupovali su ih najviše državni novčani zavodi, a tim su one došle u čvrste ruke. · Ostavši bez robe i bez izgleda da će plasirati svoj kapital · prilikom. nove emisije, ovi kapitali moraju ponovo postati pervozni, ali ne više bežeći iz hartija, nego gurajući se u

· НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 269

njih. U nedostatku reprezentativnih hartija oni se moraijd

okrenuti drugima. Postoje znaci da je već nastupila nova orijentaćija. Akcije Paba i Narodne banke izvanredno su čvrste. Pab je pre mesec dana imao kurs 231, a sada, po naplati kupona od 15 dinara, OR stoji još uvek na istom kursu što znači da je za mesec dana otišao Za око 6,5% na više. Ako se ovaj kapital klonio dolarskih papira zbog njihove neizvesnosti, posle izjave ministra finansija otpada taj razlog. To će biti druga komponenta skoka dolarskih hartija, koji se može očekivati kao što smo gorč opisali...

I ako izveštajna nedelia obuhvata katolički Uskrs „i uvod u pravoslavni, ipak je ona bila po obimu poslova sve pre nego praznična. Obe poslednje nedelje odlikuju se time da je rađeno svim papirima sem 80% Blerom. Retke su ovakve nedelje u toku cele godine. To зе naijbolie vidi iz donje tablice. -

21-IV

IS: 1S:-IV 19-IV - 20-IM 7%/, Invest. zajam 10050. —= .—== 10050 6% Begluci 9412 9425 9425 9425 9469/ Begluci term. 1 | Ен ___ 49) Артагс! 6250 __-_| —= | —-= | === 79% Bler 91—- 9250 92— —= _92?.8о/, Вјег o_O ___ ___ 7%0 Seligman __ JO —-=_ Ratna šteta 481.75 483.25. 482.87 481.75 482.Ratna šteta term. 48975 —— —=- . —.— 482.Narodna banka 7300. _— == Priv. agr. banka s. k. 994—– 99512 —— —= 226Рту. арт. ђапка К. К. —___ 9230— 23050 231— 23179. Stab. zajam 0995 —=— —= == 9925 6% Dalmatinci 92.87 · 93.90 93— 98—= 93.6% Dalmatinci term. |L 7, „i. 0 | _____ | 495 Арт. ођу. 1934 = LI |. __) 6850. === Duvanski loz ___ | __-_ __- == Crveni Krst JOB LU | LO | o _-

Rađeno ije dakle svima papirima, ali je to samo dobar znak. Obrt nije bio vanredno veliki: u poslednjoj nedelji okruglo 10 miliona, a prema 8,1 u prošloj nedelji. Razlika se u glavnom objašnjava ogromnim povećanjem obrta u terminima Ratne štete, a ostatak u svim ostalim papirima. A ka što čitaoci znaju pojačanje posla u terminima naročito kod Ratne štete, pri poslednjim kursevima, znači samo veliki optimizam. U celoj nedelji tražena je Ratna šteta za sve termine do kraja jula između 482—482.50. To je dokaz ogromnog optimizma za one mesece, koji su, po sezonskoj konjunkturi, nešto slabiji. Povećanje obrta u Ratnoj šteti u ovoi nedelji treba da bude pod vrlo povolinim auspicijama, ne samo zbog toga što je povećan terminski posao, već i zbog toga što je ŠJe prometa robe preuzeto od privatne ruke. Ima više od pet nedelja, kako javna ruka nije ovoliko malo Ratne štete kupila kao ove nedelje. Nakratko ima se utisak da je ova nedelja jedno zatišje uoči nove hose. Među berzijancima nema prodavaca. Roba je došla sa strane. Berzijanci su svi čvrsti. Na poslednjem sastanku bilo je već govora O tome, kad će Ratna šteta ići na 500. Neki smatraju za najdalji rok 20 dana.

Posle Ratne štete najveći obrt je bio u Dalmatincima. Likvidira se jedna veća stavka jedne banke iz Dalmacije. Inače prema našim izveštajima, tai se papir u poslednje vreme nile delio agrarnim interesentima i svi su izgledi da će deoba da uspori za duže vreme. To bi u ostalom bilo sasvim u ihteresu pripreme za nov zajam. Tog papira ima sve manje u Opticaju, veliki njegov deo je Već zakopan u duboke podrume. Zatim“ dolaze Begluci, čiji se obrt sve više smanjuje, jer je emisija tog papira završena. ] od njih je veliki deo zakopan u dubokim podrumima. ||

| Da bismo bolje razumeli pojavu obrta u svim Dpapifi-