Narodno blagostanje

23. април 1938.

Broi samostalnih lica u trgovini, uključivši ugostiteie, iznosi prema statistici 96.669. Prema ovom broju imalaca radnji stoji ukupan broj trg. radnji u toj godini sa OKO 190. hiliada, što znači da na svakog trgovca dolazi po 1,24 radnje. Ovo je očiti dokaz da smo računajući docnije na jednu trg. radnju jednog irgovca, kaikulirali širokogrudo.

Inače, statistika nam daje konačnu cifru trgovačkih radnia za 1936 god. i prvi put zvaničnu cifru zanatskih radnji. Broj zanatskih radnji iznosi 146,464, a broi trgovačkih radnji '136,894. Prema 1935 god. broji trgovačkih radnji se povećao za 7.379 ili 5,79%.

У току депресије, кад су подбацивали државни приходи, заведена је код нас пракса да се буџетски кредити искоришћавају што штедљивије. Буџет је постао само предрачун, који није. обавезан за ми-

0 буџетској штедњи и фондовима

CO =

нистра финансија, нако је по науци о финансијама мини.

стар дужан да потроши колико му је одобрено. Код прихода поступало се обрнуто, с тежњом да се остваре у што

„већем износу, па и преко предвиђања. Ова пракса добила

је амандманом законски облик. Од кредита одобрених буџетом за 1938/39 може се ангажовати и трошити само 9098, а преко тога само уз одобрење министра финансија. Код тога он ће се руководити стањем прихода. Добивши 32: хонску форму ова пракса имаће и озбиљније последице по само остварење буџета. Стварно излази на то да су приходи предвиђени у већем износу него расходи. Ако приходи једног месеца буду повољни није сигурно да ли ће то бити и следећег, па зато, пошто му је наложен опрез,

министар финансија неће смети да повећа расходе и ако

приходи буду повољни. Овакво остваривање буџета као да има тежњу да се постигну резерве, које би на крају го-

„дине стајале на расположењу. Ако има разлога да се при„ходи процене неповољно боље би било да су према томе

H расходи одмерени са 1094 мање, тако да се не компликује извршавање буџета.

Ако се оствари вишак прихода настаће резерве Ту

„још нема помена о образовању неких фондова за случај кризе. Али у једном случају оснива се и фонд. Министар

саобраћаја даваће државној благајни само 100 мил. из ви-

ишкова прихода свога ресора, а остатак употребиће за ра-

зне исплате и један део уплаћиваће у фонд за обнову ис-

„трошеног железничког инвентара.

Оваква штедња карактеристична је за приватно капиталистичка предузећа. У државном газдинству поступа

„ce. друкчије. Држава не ограничава расходе да би касније

имала готова средства за њих. Кад треба да се изврше, закључује се зајам ако нема редовних прихода. То је стара пракса, која је са теоријом коњунктурне политике, коју треба да води држава добила још шире значење. Држава позајмљује не зато што су јој слабе финансије, него зато да држи привредни мотор у покрету. Да је н код нас прихваћено ово становиште види се по одлуци о склапању зајма од 4 милијарде. Зато се оснивање фондова не подудара са политиком зајмова.

оваа нолиснаскаавалвавнива (нирвани Рина . · .. . · j — Procenjuiući privrednu situa-

ciju u SAD iz vremenske perspektive od godinu dana, može se reći da je Ruzvelt ograničio konjunkturnu politiku upravo u času kad je konjunkturni ciklus došao do vrhunca. Po teoriji to nije greška, ali praktično jest, jer privatna ini-

Drugi ciklus Ruzveltove konjunkturne politike

невин Нена ва

„cilatiya nije bila sposobna da odoli tendencijama koje su pri.tiskale na niže. Njihovo delovanje preovladalo je i zato, jer

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 263.

ih je pomogla deflacionistička politika Ruzveltova koja je najjače došla do izraza u težnji da se uravnoteži budžet, u sterilizaciji zlata i povišenju rezervi kod banaka. 1 Nekoliko udaraca koje je privreda pretrpela u toku godine smatrali su se prolaznim i poslednje nade polagane su u konjunkturno sezonsko oživljenje OVOgE proleća. Ipak, Konjunkturna politika aktivizirala se bila još pred kraj 1937, kada je desterilizovano 300 mil. dolara zlata, zatim još jače početkom 19938 kad ie određeno da će se sterilizovati samo višak zlata preko 100 miliona koji dođe u toku od tri meseca.

:U isto vreme izrazio je Ruzvelt svoje shvatanje da su ame-

ričke cene preniske, specijalno za izvesne artikle, i to za sve poljoprivredne, i da ih terba povisiti.

Razvoj prilika pokazao je da se više ne treba Dani od priliva zlata. To se vidi iz upoređenja priliva za pet meseci, od oktobra 1936 do februara 1997, koji je izneo 593 mil. dolara, a u istom periodu 1937/38 samo 140 mil. Odnosno, u januaru i februaru 1937 priliv je bio 241 milion, a ove godine samo 10 mil. Samo to ilustrira kako strani kapital пе procenjuje više američke prilike povolino. Posle martovskog pada kurseva uvidelo se da male mere nisu dovoline za OpO-

ravlianje privrede.

Poslanica koju je Ruzvelt uputio Kongresu 13 o. m: pokazuje da se ne očekuje ništa od privatne inicijative. Мјада зе мгаба џ сет! зуојој роб се! раЦепја privrednog motora, »pump priming«. Po novom planu u iu svrhu ima se MTTOšiti 4,95 miliiarde dolara. Od toga privreda bi dobila preko RFC zaimova u iznosu od 1,5 mld. dolara. Za povećanje zaposlenosti utrošilo bi se 1,25 mld. za prvih 7 meseci ove budžetske godine, i 300 mil. za pomaganje poljoprivrede, omladinskih udruženja i dobrovoljine službe rada. Na javne radove u: trošila bi se 1 milijarda, 300 mil. za pomaganje gradnje kuća, 100 miliiardi za građenje javnih puteva, 37 mil. za kontrolu hrane i 25 za javne zgrade.

Izvođenje ovog plana zahteva da država zaključi nove zaimove. Da se stvori povoljnija situacija na tržištu kapitala predaće se bankama sve sterilizovano zlato u iznosu od 1,4 milijarde dolara i sniziće se rezerve koje banke moraju drža-

, tako da će se osloboditi 750 mil. od sadašnjih rezervi. Po svom finansijskom efektu ovo je jedan od najvećih. Ruzveltovih planova i imao bi da se ostvari bržim tempom nego što su se ostvarivali raniji. Razlog ovoj većoj i bržoj intervemnciji nalazi Ruzvelt u tome što je kupovna sposobnost masa smanjena, a ako se ne pomogne privreda, nacionalni dohodak 1938 smanjiće se na 55 milijardi sa G7 prošle godine. A kao što je istakao još kod donošenja zakona O regulisanju polioprivrede on bi hteo da ga poveća па 80—100 milijardi. Tek tad bi kupovna sposobnost bila toliko jaka da ne bi trebalo da država pokreće proizvodnju.

Sadašnji program ne razlikuje se ni u čemu od svih ranijih. Pitanie je samo hoće li Ruzvelt pokušati da prilikom njegove realizacije sprovede svoju ideju o povišenju cena izvoznim artiklima jer je pre par meseci zastupao gledište da u nivou cena u SAD leži uzrok depresije. |

Kao i svi raniji konjunkturni planovi ı ovai ima iasng izražene socijalne motive. Uostalom, konjunkturna politika

"uvek je socijalno motivisana. Ali realizaciiu socijalnih zada-

taka ona može da postavi posredno oživljavaniem proizvodnje, tako da radnici dobiiu posla i da im se poveća kupovna snaga, odnosno neposredno, da se nezaposleni pomažu. | u ovom drugom slučaju pokreće se proizvodnja tražniom, ali ona se brzo zaustavlja, ako kupovna snaga ne bude obnovljena. U ranijim planovima težište jie bilo u neposrednom po-

·maganju. Sada nije više situacija u Kongresu da bi Ruzvelt

mogao да prodre sa zakonom o nadnicama, i zato ie u OYOm planu socijalno rezonovanje došlo do izraza u manjoi meri