Narodno blagostanje

Страва 616

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр, 39

жније мере јесу мораториј и смањење каматне стопе за дугорочне дугове на 5%о, затим стварање једног фонда из ког се давала банкама отштета за губитке које су претрпеле услед снижења камата. Приходи фонда били су 1/50/0 од износа улога 30 септембра 1933. повишење порезе на камате на 109, и дотације Народне банке.

Опорављање целокупне привреде, нарочито инду- ·

стрије о којој смо писали у броју 33 одразило се и на стању банака. Постепеном концентрацијом њихов број се смањио на 408 крајем прошле године, а главница се повећала на 379,7 мил. пенги. Стање резерви претрпело је од 1929 до 1987 знатније промене. Од 219 мил. оне су порасле 1985 на 260 а затим опале на 2345 мил. крајем прошле године. Узрок те појаве су губици које су банке раније претрпеле, а који су 1986 и 1937 отписани. Осим тога у том периоду је пропало 18 банака, а то се онда морало показати и на смањењу резерви. Полет којим је захваћена мађарска индустрија, добра летина 1936 допринели су по-

већању улога и то највише оних на штедњу. Пре избијања кризе, 1931, улози су износили 2.078, мил. пенги. Са те максималне висине они су постепено опали до 1983 на 1.430,8 мил., а затим је почео успон тако да је крајем 1937 сума улога била 1.824 мил. Према томе ниво пре кризе није достигнут. Код других позиција није било већих промена. Народна банка у свом извештају за 1937 истиче да се стање новчаних установа поправило не само због повећања улога него и због веће платежне способности њихових дужника. Али, мада су се послови банака знатно повећали од времена кризе, ипак добици заостају много за оним из 1929. Тада је годишња добит износила 63,4 мил., 1933 20,7 мил. а 1937 30,9 мил. пенга. Повећање добити за 10 мил. према 1933 значи да је мађарско банкарство срећно пребродило кризу и да се сада налази у стању нормалног развоја.

газа

ОБАВЕШТАЈНА СЛУЖБА

POLJOPRIVREDA

— Poljoprivredna komora za Dravsku banovimnu u Ljubljani prikuplia podatke o iskorišćavanju seljaka Dproizvođača voća od trgovaca izvoznika voća. Komora namera da traži dopunu Uredbe o kontroli voća u pravcu zaštite interesa proizvođača.

— Ministar poljoprivrede propisao je pravilnik o radu Centralne ustanove jugoslovenskog herd buka. Sedište ove ustanove će biti u Beogradu. Ona će postepeno ustanovljavati poreklopisne knjige u koje će upisati grla Saveza stočarskih zadruga i javnopravnih ustanova. Centralna ustanova će ргоpisati uslove za prijem i ubeležavanje priplodnih grla u herd buk i knjigu elitnih matičnih grla, a osim toga je dužna da potpomaže saveze stočarskih zadruga u ustanovliavanju Dporeklopisnih knjiga i da kontroliše njihov rad.

— Prinos suncokreta od ovogodišnje berbe u Banatu iznosi prosečno 10 metarskih centi po katastarskom jutru. Nešto je slabiji u krajevima pored rumunske granice, ali je u severnom delu Banata odličan, zato se ova berba smatra vrlo dobrom. Cene su sada 165—180 din. za 100 kg. Tražnja je velika pa se očekuje skok cena.

— Prema podacima Ministarstva poljoprivrede prvo mesto po površini među industrijskim biljkama zauzimaju u Jugoslaviji tekstilne sa 70.300 ha 1937 prema 68.800 u 1936 godini. Od toga otpada na konoplju 55.000 (53.000), lan 13.000 (14.000) i pamuk 2.300 (1.800) ha. Na drugo mesto dolazi šećerna repa sa 21.000 (80.000), zatim duvan 21.000 (18.000), niak 8.000 (9.000), uliana repica 16.000 (24.000) i (2.700) ha.

INDUSTRIJA

— Turska je u poslednje vreme kupila u SAD mašina za proizvodnju aviona kao i pojedinih delova u vrednosti od 4 mil. dolara. Govori se da će mašinska industrija SAD uskoro dobiti nove narudžbe iz Turske.

— U Rumuniji je ovih dana poludržavna ustanova za finansiranje istraživanja zlata i drugih metala pretvorena u privatnu »Banku rumunskih preduzeća zlata« u kojoj pored ostalih novčanih ustanova učestvuje i Narodna banka sa 100 mil. leja.

— Svetska proizvodnja boksita iznosila je prošle godine 3,6 mil. t, od čega otpada na evropske zemlje 2,3 mil. Severnu i Južnu Ameriku 1,1 mil. i Aziju i Australiju 208.000

hmeli 43.000

tona. Celokupan izvoz iznosio je 2,4 mil. to. Dve petine svetske proizvodnje boksita preradi Nemačka, koja je lane uvezla 1,3 mil. t. Glavni liferanti njeni jesu Grčka, Mađarska i Jugoslavija. Od evropskih zemalja najveći proizvođači boksita jesu Francuska (1927: 669.500 t), Mađarska (451.600), Italija (370.400), Jugoslavija (357.800), Sov. Rusiia (250.000) i Grčka (122.300), Francuska izvozi 44% a Italija 35%o svoje proizvodnje. U Nemačkoi, Japanu i Norveškoj pokušava se proizvodnja aluminiuma iz ilovače, pošto imaju vrlo malo ili uopšte nemaju boksita.

— U Italiji, u blizini Bocena, gradi se fabrika za Droizvodnju magnezija po novom postupku znatno boljem od elektrolitskog. Ovaj se sastoji u tome da se jedan specijalni metal, koji proizvodi »Societa Anonima per il Magnesio e Leghe di Magnesio«, spaja pri visokoi temperaturi sa sumpornom kiselinom iz magnezijevog oksida i kao rezultat tog procesa se dobije čisti magnezij. Značai ove fabrike je u tome što Italija ima dovoljno magnezija koji ima manju specifičnu težinu od aluminija tako da je on zbog svoje lakoće vrlo podesan za primenu u proizvodnji aviona. Fabrika će početi sa radom krajem oktobra o. g. i inaće kapacitet od7 t dnevno.

TRGOVINA

— Mandžurska vlada je odlučila da zavede monopol žita i pirinča i kontrolu cena da bi zaustavila njihovo padanje. Zato će se osnovati Mandžursko žitno društvo sa glavnicom od 10 mil. juana. 75% akcija upisaće država a 25% Mandžursko kolonizaciono društvo. Seljaci će moći svoje Žito i р:rinač prodati samo ovom društvu, koje će jedino imati pravo

izvoza. Maksimalna dobit društva sme da bude 5% od glavnice.

Naročitu brigu imaće da posveti izvozu stočne hrane, koja se najvećim delom izvozi u Japan.

— U Italiji je produžena važnost Zakona o cenama do kraja 1940, po kome se ove ne smeju podizati bez odobrenja nadležne vlasti. Kirije i zakupnine stoje pod strogom kontrolom i svako povišenje iznad nivoa utvrđenog u aprilu 1937 oglašeno je nevažećim. Isto tako ne smeju se menjati cene za vodu, električnu struju i gas kao ni tarife za prevoz putnika i robe ma kojim saobraćajnim sredstom. U izvesnim krajevima, gde se povišenje cena nije moglo izbeći, Centralni savet korporacija odredio je maksimalne cene

— Prodaja automobila u Engleskoj stalno opda od oktobra prošle godine. Prema 19936 1 ргуој polovini 1937 opa-