Narodno blagostanje

Страна 604 ·

стријске производе» Од стране пољопривредних произвођача, у целини и појединачно она је евентуално остала у кампањи 1937/35 иста уколико је мања производња компензирана већим ценама. Реална надница је пала за појединог радника, а куповна снага радничке класе остала је непромењена, па можда и порасла због већег броја запослених. Али велики скок цена биљних производа одвукао. је већи део куповне снаге према њима,

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 44

што је могло да иде на рачун тражње за индустријским производима, утолико јаче јер су и њихове цене скочиле: Од стране чиновника, као треће групе потрошача, тражња је безуветно мања за индустријске производе, због скока њихових цена и због маказа за рачун пољопривреде. Индустрија је дакле, могла да има евентуално једнаку тражњу од стране пољопривредника и вероватно мању одрадника, а сигурно мању од стране чиновника.

ВРХУНАЦ 1938

·_ У табели (види прошли број) дали смо просечне бројеве запослених у појединим гранама привреде и за прву половину 1938; према истом периоду 1937. Карактеристика тог периода је да је број запослених растао у свим гранама, само што је у односу према првој половини 1987 темпо нешто. спорији, јер повећање износи 42 хиљ., док је 1937 према 1936 износило 71 хиљ. Успоравање темпа значило би да се наш полет приближује врхунцу Према врхунцу полета у индустријским земљама наш долази с јаким закашњењем.

Код једних грана привреде осећа се граница полета јаче него код других. Анализа купов-

не снаге коју смо дали може да објасни зашто је та граница виднија код текстилне индустрије, индустрије одеће и чишћења, коже и гуме. Али с друге стране, куповна снага пољопривредног произвођача не пада онако брзо као код најамног радника. Развијана кроз две добре године она је могла да одржи и развије полет у првој половини 1938. Али на њему се јаче осетио и утицај јавних радова. Они су подржавали запосленост извесних индустрија јаче, а уједно развијали нову куповну снагу. Због тога, док је раније у полету предводила текстилна индустрија у последњој његовој фази прешло је воћство на метално-машинску.

аза

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

Pismo Uredništvu. Ima već dugo da naša devizna politika daje utisak, da je dinar pristupio t. zv. sterlinškom bloku. Naiočitiji znak za to bila je briga Narodna banka da održava stabilnim kurs isplate London od 238. To je bio zapravo kurs preko kojeg se izračunavala i vrednost dinara prema ostalim valutama u slobodnom ргоmefu, jer ostali kursevi dinara (siužbeni, klirinški itd. pa i ciriški) nisu mogli da posluže u tu svrhu.

Kada je, međutim, nedavno funta popustila, ostale su valute izvršile, kako je to i prirodno, opet preorijetaciju. Jedne se prilagođuju novom kursu funte, a druge su održale svoj raniji kurs, ostajući tako vezane sa zlatom i dolarom (Švajcarska, Belgija itd.). A dinar? Narodna banka i dalje održava kurs 238. To bi značilo potvrdu i nastavak dosadašnje politike da dinar sledi funti. Ali ako je to tako, onda bi to moralo da deluje na odnos dinara prema dolaru i zlatu i onim devizama, koje nisu ostale uz funtu. Međutim, to se по ničemu ne da zaključiti. A ako to nije tako, i dinar nije uz funtu, onda poskupljenje dolara i zlata ne bi trebalo da nastupi, ali onda bi održavanje kursa funte od 288 din. značilo teške žrtve. Pita se stoga na kojoj je strani dinar? To je važno i s obzirom na politiku zlata Narodne banke. Ako je dinar uz funtu, cena se zlatu mora povisiti, ako nije uz funtu, cena se funti mora sniziti. Narodna banka, međutim, nije izmenila otkupne cene zlata, što je takođe u suprotnosti sa održavanjem kursa od 29238 :din. za funtu. Taj se kurs ne može smatrati samo kursom za izravnanje trgovačkog poslovanja s Engleskom, jer preko aktivne spoline trgovine Narodna banka kupuje u inostranstvu zlato. Zlato koje se kupuje sa funtama čija je cena 238 din., preskupo je u UpOređenju sa otkupnom cenom zlata u zemlji. Za jedan зоуегепј (funta šterlinga u zlatu) Narodna banka plaća 375,80 din., dok

Na kojoj je strani dinar?

soverenj u Engleskoj vredi 1 funtu 15 šilinga, što po kursu od 238 din. čini 416,50 din. Narodna banka sovereni plaća za 40,70 din. manje. Dinar je dakle prema zlatu precenjien za 10.38%5. Zbog niske cene niko ne nudi zlato na otkup (osim rudnika), nego se zlato ilegalnim putem izvozi. U inostranstvu se zlato prodaje za funte koje se uvoze i prodaju po skupoj ceni od 238. |L

Naš odgovor: Često primamo pisma anonimnog Disca, koja rado čitamo. Ovoga puta ćemo i javno da mu odgovorimo, pošto verujemo da ih ima više, koji misle kao on.

Već ·kako postavlja pitanje, vidi se, da anonimni pisac smatra da je potrebno da je dinar čvrsto vezan za jednu osnovu. Dinar je, međutim, vezan i za funtu i za zlato i za švajcarski franak, a u odnosu sa klirinškim zemljama za mnoge druge devize. To je mogućno pomoću deviznog režima. Kod ograničenog devižnog prometa sa inostranstVom, nije potrebno da postoji paritet između tih vrednosti. Za našu spoljnu trgovinu najvažniji je odnos dinara prema funti, koji je izražen u stabilnom kursu od 938 din. u zemlji. On se pokazao povoljan za naš izvoz. Za vreme prolazne slabosti funte, Narodna banka nije htela da snizi njenu vrednost s obzirom na interese našege izvoza. Ona je imala u tom pitanju potpuno pravo. Što se tiče dispariteta između cena zlata i cena funte, ona postoji već davno i nije nastala za vreme prolazne slabosti funte. Disparitet je dostigao do 10%e na štetu zlata. Povećavanjem cena zlata na paritet funte uspešno bi se mogao sprečiti njegov odliv iz zemlje. Kriumčari traže veliku maržu, a ona bi nastala ako bi se povećala cena zlatu. A kod dispariteta koji bi nastao za vreme eventualne slabosti funte prema zlatu, kao što je to bio slučaj u drugoj polovini septembra i u trećini oktobra, marža bi bila premala za kriumčare. ПОПтрихке „Народно Благостање“