Narodno blagostanje

Страна 58

рока, и то првог на дан уписа 1 фебруара 1989 год., другог ! септембра 1939 и трећег 2 јануара 1940 год.

— Талијанска производња вештачке вуне из млека за 10 месеци 1938 је порасла за 400.000 кг према истом периоду 1937. Сконцентрисана је највећим делом у 5 вели. ких предузећа која имају укупно капацитет од 235 хл млека или 6580 кг казеина (из ! кг казеина добије се 1 КГ вуне). Целокупна индусгрија за прераду млека у вуну има капацитет од 3400 хл млека или 9520 кг казеина, али је радила 1938 просечно за 66%/о свог капацитета. Узрок томе су високе цене казеинске вуне које су се лане кретале од 8 до 12.50 лира и биле више него 5 пута скупље од природне вуне из Калабрије. Индустрија вунене пређе обвезала се да у 1939 прими 4 мил. кг казеинске вуне.

— Ових дана била је у Бугарској немачка делегација од 12 чланова са TI. Херманом Ландвером, на челу која је са министром финансија и управом Народне банке претресала могућност повећања производње сировина потребних Немачкој.

— Светска производња злата постигла је 1938 нови рекорд од 36,7 мил. финих унци, за 5,5%/• више 1937. Ту је урачуната и производња Сов. Русије од 5 мил. унци.

— Производња сировог железа у Немачкој 1988 износила је 18,51 мил, т, за 15,7) више него 1987.

ТРГОВИНА

— Na sednici otseka za drvo Saveza industrijalaca u Ljubljani konstatovano je da izvoz našeg drva u Italiju i Nemačku nailazi na teškoće. U Italiji se sada osnivaju velika udruženja za uvoz, među ostalim i jedno za uvoz američkog а ш сого će biti osnovano i Za uvoz našeg drva, Što će nepoуођло delovati na naš izvoz. Pad klirinške marke teško je pogodio izvoznike, pošto su prilikom prodaje kalkulisali po kursu od 14,30 din.

— U toku 19838 obrt na novosadskoj berzi iznosio je 758.000 met. centi pšenice, 950.000 kukuruza, 192.000 brašna i mekinja i 35.000 ostalih poljoprivrednih proizvoda. Ukupan obrt je iznosio 1,9 mil. prema 2,01 mil. met. centi 1937. Vrednost prodane robe bila je 271,06 mil. din.

— Direkcija petrovaradinske imovne opštine u Srem. Mitrovici raspisala je novu licitaciju za prodaju 13.131 hrastovih stabala, 930 jasenovih, 167 brestovih i 265 topolovih za 16. feDruar 1939, pošto prva u januaru nije uspela. Ukupno se prodaje 19.996,77 m?» građevnog i 707,57 m gorivog drva. Početna cena biće 6,337.000 din. prema 7,548544. din. u јаnuaru. — Izvoznici jaja i živine u Nemačku žale se da će pretrpeti gubitak zbog toga što je ukinuta stalnost kursa klirinške marke. Oni tvrde da su jaja i živinu izvezenu u novembru i de ;:embru kalkulirali sa čistom dobiti od 0,25 din. po kg., ali klirinške čekove za tu robu dobivaju tek sada, kada je kurs pao. A i u buduće izvoz tih artikala u Nemačku je došao u pitanie, zbog nestabilnosti kurseva klirinške marke.

— U direkcijii državnih šuma u Vinkovcima održana je licitacija hrastovih trupaca od 2718 mš. Početna cena je bila 412 din. po kubnom metru. Kupac je bila firma Filipa Dajča sinovi Zagreb po ceni od 439 din. po 1 mš.

— У Загребу се састала Стална дрварска делегација. На дневном реду је разматрање ситуације на светском тржишту, питање извоза у Немачку, Мађарску и Италију и наплате извезеног дрва,

— Влада је одобрила бесцарински увоз 900 вагона меласе за производњу алкохола у 19839 години. Услове производње и продаје његове прописаће Министар финансија. Све је то лепо, али одакле ћемо узети девизе!

— „Обзор“ у броју од 23 о. м. поставља питање да ли ге смеју основати велики трговачки магацини у градо-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

__Бр. 4

вима са преко 50.000 становника. По уредби о великим робним кућама постоји могућност после 1 јануара 1989. год. Министар трговине и индустрије, међутим, издао је наредбу банским управама, да не издају такве дозволе ни после 1 јануара 1939 год. Лист се чуди и то са правом, да се уредбе мењају министарским наредбама.

— Према извештају Дирекције поморског саобраћаја у Сплиту непродате залихе слане рибе у Приморју износиле су око 100 вагона. Цена је 3,50—6 дин. по кг.

НОВЧАРСТВО

— Prva hrvatska štedionica počela je od polovine januara 1939 da isplaćuje stare uloge iseljenika koji 1932 nisu bili veći od 15.000 din. Osim toga isplaćivaće dospele kamate za drugo polugodište 19938 na sve uloge koji 1932 nisu bili veći od 100.000 din.

— Mađarska Narodna banka izvršiće ovih dana revalorizaciju zlatne podloge kao i svojih obaveza u zlatu i devizama. Kilogram zlata imaće vrednost od 5.700 pengi prema 9794 do sada. Metalna podloga i devizni stok ne pokazuju nikakvih promena. Strani imaoci mađarskih hartija od vrednosti moći će da iznesu 30% pripadajuće im kamate. Računa se da će za to trebati deviza u vrednosti od 4—5 mil. pengi. Novčanice od 5 pengi, koje su u novembru puštene u promet Zbog Zamene čehoslovačkih kruna u pripojenim krajevima, biće povučene 1. februara 1939.

— Muzvelt traži od kongresa produženje važnosti ovlašćenja da može devalvirati dolar do 50% niegovog starog paiiteta 1 da stabilizacioni fond pri ministarstvu finansila. zadrži još kroz 2 godine. On smatra da ova ovlašćenja kojima ističe rok krajem juna 1939 ne mogu još da se ukinu zbog sadašnje međunarodne situacije. Dok je raspoloženje u Копgresu povolino za produženje postojanja stabilizacionog fonda, opozicija protiv ovlašćenja o devalvaciji je velika tako da je neizvesno da li će ono biti produženo, iako neki privredni krugovi drže da je zasada nemoguće izvršiti konačnu stabilizaciju dolara s obzirom na skorašnii pad funte.

— Švajcarske finansijske vlasti pozivaju sva fizička i pravna lica koja imaju svoji domicil u Švajcarskoj da prijave sva svoja potraživanja koia imaju prema mađarskim državljanima kao i svoj posed zemljišta u Mađarskoj: Nisu obijavljeni razlozi toga poziva ali se misli da se radi o prikupljanju materijala za pregovore o klirinškom sporazumu, čije funkcionisanie ne zadovoljava.

— »La Nationale«, osiguravajuće akcionarsko društvo, koje je dosada bilo jedino francusko društvo za osiguranje Života i protiv požara u Čehoslovačkoi, prešlo je u ruke Čehoslovačkog osiguravajućeg akcionarskog društva za zanatstvo, trgovinu i industriju.

— Poslednjih godina izvršena je velika koncentracija uloga kod banaka u SAD. Dok su 1928 bile svega 2 banke sa preko 900 mil. dolara uloga, 1938 ih je bilo 8. Do. kraja 1936 ulozi kod 8 najvećih banaka su iznosili 10,91 milijardi dolara, 1937 zbog sterilizacije zlata su pali na 10,14 milijardi a krajem 1938 dostigli su rekordnu visinu od 11,17 milijardi. 39% od te sume uloženo je u državne hartije od vrednosti.

— На последњој седници Главног задружног савеза у Београду констатовано је да досадашњи начин давања ломбардних кредита задругама не задовољава. Поштанска штедионица је одредила 200 мил. дин. за кредитирање задруга, али је та сума премалена. Због тога Савез тражи да кредитирање задруга врши Народна банка.

— Народна банка саопштила је овлашћеним банкама, да исплату „туристичких“ динара могу вршити у оквиру постојећих прописа. Народна банка ће продавати туристичке динаре на бази слободног курса фунте. За по-