Narodno blagostanje

Страна 154

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

- Бр. 10

U budućim trgovinskim pregovorima sa drugim zemljama уоdiće se računa da se pojača izvoz njihovih proizvoda. Izvršiće se reforma poreza i socijalnog osiguranja.

— Загребачка дионичка творница папира повисиће главницу са 4 мил. на 10 мил. дин. издавањем 30.000 нових акција по 200 дин. За трошкове емисије наплаћиваће се још 10 дин. по акцији.

TRGOVINA

— Енглеска штампа пише да ће се ускоро основати енглеско-румунско друштво са главницом од 450000 фунти које би посредовало и финансирало енглеско-румунске «гомпензационе послове. У обзир долазе уље, пшеница и дрво из Румуније а из Енглеске у првом реду средства за производњу. Међу оснивачима спомињу се са енглеске стране Хамброс Банк, група Викерс и млински концерн Ранк, а са румунске једна група привредника са Максом Ауснитом, индустријалцем, на челу.

— Постигнут је споразум са Италијом о извозу наше стоке, Од половине марта 1989 извозиће се у Ријечку слободну зону 100 говеда недељно, а на остала талијанска тржишта 200. Извоз ће се повећавати док се на Ријеку не буде извозило 200 а на остала тржишта 500 говеда недељно.

— У Загребу је основано „Гомпакс“ а. д. са главницом од ! мил. дин. Бавиће се увозом, и извозом и при: маће заступништва страних фирми.

— U Nemačkoj ulie, benzin i petroleum neće se više prodavati u kantama od lima nego od celuloze. Uzrok tome le što se kante od lima moraju kalajisati, a uvoz kalaja mora se ograničiti zbog štednje deviza.

— Pošto ioš nije objavlien sadržaj sporazuma o izvozu uglia između Engleske i Nemačke, ne zna se još sigurno koliko iznose izvozne kvote svake od njih. Prema informaciiama »The Times«-a odnos tih kvota je 65:35.

— Ovogodišnji sajam britanske industrije dao je u izvesnim granama bolje rezultate od prošlogodišnjeg. Poseta je bila do kraja dobra. Strane porudžbine naročito su bile brojne kod industrije kamena i stakla, kožnih, mašinskih i metalnih proizvoda.

— Вредност светске трговине изражена у злату би: ла је 1938 за 13,4%/0 мања од оне 1937. Волумен светске трговине смањио се за “у. Вредност увоза опала је за 13,2'/6 а извоза за 135%. Од 35 држава, чију је спољну трговину анализирало Друштво народа, свега 5 је имало већи увоз

1938 него 1937 и то Немачка за 11, Пољска, Аустралија и |

Совј. Русија за 4 и Чиле за 15%. Најјаче је опао увоз у САД (за 359), код осталих он се смањио за 5 до 15%. Извоз се повећао само код Швајцарске, Ирске и Бугарске за 2—11%, код осталих пад се креће између 5% (Немачка) и 42 (Аргентина).

— Nemačka štampa pridaje veliku važnost sastavu engleske delegacije koja će 15. marta 1939 započeti pregovore Sa pretstavnicima nemačke industrije o regulisanju konkurencile na svetskom tržištu. Pošto je Savez britanske industrije jbiavio da će u delegaciji biti zastupljeni pretstavnici industrije ćevi, mašina i hemijskih proizvoda zaključuje se da će se svakako voditi razgovori o tim proizvodima. Ali pošto lista delegacije još nije konačno sastavljena ne zna se sigurno da li se neće razgovori voditi i o drugim artiklima.

NOVČARSTVO

=— Амерички министар финансија тражећи од парламента продужење валутних овлашћења је рекао да она за остали свет значе да су САД спремне да учврсте своју позицију у светској трговини и бране амерички извоз од конкуренције других земаља, Пошто се не може рачунати

са већом стабилношћу на интернационалном девизном тр: жишту влади су потребна та овлашћења да би могла у сваком моменту према промењеним приликама донети целисходне мере. Она нема намеру да мења златну вредност долара, што се може закључити и по томе да је цена зла: та за последњих 5 година стално иста.

____- Ргобе nedelje Engleska banka kupila | zlata u vrednosti od 5,57 mil. funti od Fonda za izjednačenje valute radi pokr:ća novčanica po novom valutnom zakonu. U nedelinom. izveštaju vrednost zlatne rezerve nije bila više izračunata po staroj ceni od 85 šilinga, nego po tržnoi od 148,5 šilinga.

= UDeicda da će Mađarska uskoro početi sa isplatom dividendi stranim akcionarima. Blagajna za inostrane kredite dobila je potrebne sume. Zahtevi za isplatu, koie treba njoi uputiti, mogu se postaviti samo za one dividende koje su dospele posle 15 пе 1937.- 30% iznosa dividendi biće isplaćeno u devizama.

— Američki таласно fond imao je krajem juna 1938. rezervu zlata od 1,84 milijardi dolara. Čista dobit u 1938 iznosila je 9,7 mil. dolara.

— Narođana banka ie odredila da kurs turističkog di. nara do kraja aprila 1939 bude 260 din. za 1 funtu. Novčani zavodi mogu inostranim novčanim zavodima i putničkim "uredima da računaju najmanje 258 dinara.

— Udruženje imalaca stranih obligacija u Londonu izvestilo je ovih dana svoje članove da ne može preporučiti da se primi ponuda grčke vlade o isplati dospelih kupona. Udruženje smatra da je Grčka, s obzirom na pobolišanje privrednih prilika u zemlji, u stanju da plati više od 40% od vrednosti dospelih kupona, koliko je ona ponudila. Pošto neki imaoci ne mogu čekati na konačan sporazum između udruženja i Vlade, ono ih je ovlastilo da mogu naplatiti svoje kupone na osnovu vladine ponude.

— Američki proizvođači zlata predlažu vladi da ukine zabranu da privatnici mogu imati zlatni kovani novac i zlatne poluge, da državna blagajna i dalje .kupuje zlato po ceni od 35 dolara po unci, ali da ga plaća kovanim novcem ili certifikat:ma koji glase na kovani novac. Oni smatraju da će se na taj način zaustaviti porast zlatnih rezervi, a opticaj zlatnog kovanog novca potsetiće publiku na monetarnu funkciju zlata, koju je ona skoro zaboravila, pošto već 5 godina nema u prometu zlatnog novca. |

— Izvozna banka u Beogradu namerava da ukine filijalu u Tirani, koju je otvorila pre nekoliko. godina.

— Strana štampa pridaje veliku važnost pregovorima između Brazilije i S. A. D. Prema informacijama »Hrankfurter Zeitung«-a pregovori su već pri kraju. U prvom redu radi se o osnivanju brazilijanske centralne. novčanične banke kojoj će Izvozna banka Sjedinjenih Američkih Država dati stabil:zacioni kredit od 50 mil. dolara. Američko ministarstvo finansija daće kredit od 20 mil. za otkravljenje zamrznutih kredita. Osim toga treba da se osnuje društvo čiji će zadatak biti da pomaže prodaju američkih proizvoda Braziliji i izvoz brazilijanskih sirovina potrebnih za američku ratnu industriju. Društvo će dobiti kredit od 50 mil., samo se ne zna još ko će ga dati. Verovatno da će se pregovori završiti sklapanjem уаlutnog sporazuma.

— Главне позиције у стању Државне хипотекарне банке биле су 31-1 19839 следеће: улози 1.47 милијарди према 1.444 милијарди 31-ХП-1938, капитали јавних установа 514 мил, према 488 мил., разни фондови 1.68 милијарди према 1.68 милијарди, самостални фондови 572 мил. према 571 мил, текући рачуни 1.48 милијарди, према 1.64 милијарди, заложнице и обвезнице у оптицају 638 мил. према 638 мил, У активи су главне позиције биле: зајмови 3.67

џ