Narodno blagostanje

Страна 268

ти трошарина на нафту, плинско уље, уље и масти за подмазивање рибарских и лађа рибарске полиције.

— Kamata glavnih tipova francuskog letećeg duga роvišena je od 24 aprila za 1/—4/?/o i to kod blagajničkih bonova sa rokom od 75 do 105 dana od 1!/a na 13/a4%0, kod šestomesečnih od 2 na 21/»/0o, kod jednogodišnjih od 21/» na 29/a%/o, kod bonova blagajne za naoružanje sa rokom od 1!1/» godine од 3 па 35 1 ђопоха ха odbarnu sa rokom od 2 godine od 31/a na d41/29/0.

САОБРАЋАЈ

— Кгејапје međunarodnog putničkog saobraćaja može se pratiti po bilansu Co. International des Waggons-Lits: Lane su prihodi društva iznosili 14] mil. belgijskih franaka, za 20 mil. manje nego 19837. Čista dobit bila je 28,00 mil. prema 37,18 ту. 1937.

— Argentinska vlada pregovara sa predstavnicima ATgentine Transordine Railway i Cordoba Central Railway Co. o otkupu železničkih pruga tih društava. Prvo društvo je pristalo da mu se isplati 75.000 funti šterlinga u gotovom i 675.000 u 4%/• obligacijama. Drugom društvu vlada je ponudila 1 mil. funti u gotovom i 8,8 mil. u 4"%/i obveznicama.

— У фебруару 1939 наш поморски промет се смањио. · Укупно је одпловило из наших лука 6.765 бродова са тонажом од 1,2 мил. према 7.108 бродова са 1,3 мил. т. у јануару, за 8,119/» мање. Смањење је забележено код свих већих лука, а највеће је код Сушака (14.168 т.). На домаће бродове редовитих линија 75%«, слободну пловидбу 22,56, остало на једрењаке и моторне бродове.

— Наша влада прописала је уредбу о изградњи нових и проширењу постојећих аутоматских централа, телефонских линија и телеграфских уређаја и зграда. Радови су подељени у три групе. Укупно ће се утрошити 115 мил. дин. Потребна средства даће Поштанска штедионица у виду средњерочног зајма.

— Svakom promenom političke situacije menja se premija os:guranja ratnog rizika u pomorskoi plovidbi. Za izvesne linije premije su toliko skakale da su mogle da poYTemete svaki saobraćaj. Engleska vlada, da bi zaprečila ovako velike promene odlučila je da preuzme posao reosiguranja. Ono se odnosi samo za plovidbu koja polazi od Engleske ili prema nioij, a ne i za saobraćai pod engleskom zastavom iZmeđu drugih zemalja. Zbog toga su premije za plovidpDu preko Kanala раје за 5 ЗШпса па 1 пе 6 р. а za S.A.D. sa 5 šilinga na 2 šilinga i 6 p. АП država ne preuzima čitav »riziko od kraljevih neprijatelja« (King 's enemies risks). Privatna preduzeća za osiguranje obrazovaće pul koji će kod ministarstva trgovine vršiti reosiguranje ratnog rizika, ali jedan deo moraće i on da snosi. Arbitražeri zlata nisu zado'volini šemom osiguranja, jer se zlato reosigurava kod države po londonskoj ceni u funtama sterlinga, a ne po ceni u dolarima koji se dobiju za to zlato u Njujorku, tako da nikad nije osigurana tržišna vrednost zlata.

РАТНА ПРИВРЕДА

— Program naoružanja francuske vlade uticao je na znatno povećanie proizvodnje čelika i železa i opadanje broja zapcslenih u martu 1939. Železa je proizvedeno 615.000 t prema 589.000 t u februaru, čelika 668.000 prema 572.000. Вгој nezaposlenih iznosio je polovinom aprila 389.991 prema 404.304 polovinom marta. Opšti indeks cena je pao od 679 polovinom marta na 674 polovinom aprila, i to najviše zbcg pada cena domaćih proizvoda (od 706 na 699), dok je indeks cena uvezenih proizvoda pao za svega 2 poena (631 na 699).

— Engleski budžet naoružanja povišen je na 680 miliona funti sterlinga, prema ranijem proračunu naoružanja od

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 17

588 miliona. Ukupni prihodi redovnog budžeta iznose 942,6 miliona funti, a rashodi 942,4 milicna, a povrh toga za naoružanje će se pozajmiti 342,5 mil. Ovolika suma zajmova bila je predviđena pre povišenja budžeta naoružania, pa je zato sad predviđeno povišenje poreza.

— Francuska vlada poručila ie u S.A.D. kod firme United Aireraft 1200 avionskih motora za sumu od 17 mil. dolara, a kod firme Glenn L. Martin 100 dvomotornih bombardera. ZBOROVI AKCIONARSKIH DRUŠTAVA

1 maj. — „Doberlin” ugljenokopnc i rudarsko d. d. u Zagrebu (redovan).

2 mai. — Javor d. d. u Zagrebu (redovan) — Jug. Solvaj, tvornica d. d., Lukavac (redovan).

3 тај. — Vicinalna željieznica Zagreb—Samobor d. d, Zagreb (redovan).

4 maj. — Smit i Menie tvornica papira d. d., Zagreb (redovan). 7 mai. — Ugljenično društvo „Monte Promina” d. d.

Siverić (red.). — Apatinska košaračka industrija d. d. Apatin (redovan). -

8 maji. — »Moster« tvornica laka i boja d. d. u Zagrebu (redovan) — Bakarni rudnici u Majdanpeku (redovan).

9 mai. — Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d. d. u Osijeku (redovan) — Tekstilna industrija d. d., Varaždin (redovan).

10 mai. — Prva gakovačka štedionica d. d. u Gakovu (redovan). .

14 тај. Nemačka pučka štedionica d. d. u Zemunu.

15 mai. — Jadransko-primorski bauksit d. d. u Splitu (redovan). :

17 mai. — Karlcvačka industriia jorgana d. d. Karlovac (redovan) — Kinematografsko d. d., Karlovac (redovan)

18 mai. — Štimac i Čavić d. d. za promet robom u Zagrebu (redovan) — Štimac i Drndarski d. d. za promet robom, Zagreb (redovan).

21 тај. — Industrijsko društvo „Orao” a. d., Skoplje (redovan). — Slano kupatilc d. d. u St. Slankamencu (red.).

28 maj. — „Narodno Blagostanje” a. d., Beograd (red.).

25. maj. — Ferokontinent a. d. za trgovinu gvožđem, Beograd (redovan).

26 maj. — „Konstruktor” a. d., Beograd (redovan).

27 maj. — Hotel „Rojal” a. d., Beograd (redovan). 28 maj. — Ohridska privredna banka a. d., Ohrid (redovan) — Negotinska štedionica, Negotin (redovan).

Trgovački registar:

Predionica i tkaonica a. d. u Beogradu,: upis. člana upravnog odbora g. Milića Milana. — »Resava« trgovačko i industrijsko a. d. u Beogradu, upis firme sa glavniccm. 500.000 din. i članova upravnog odbora g. g.: Borislava Stojankića, Stojadina S. Petrovića, Ljiub. Li. Nedeljkovića i Predraga 5. Vagnera.

Bibliografija: o _- с

E. J. Bigwood: Directives pour les enqučtes pur la nutrition des populations. Izdanie· Društva Naroda. U ovom delu date su direktive kako se imaju da vode ankete u pogledu ishrane, i to u pogledu same potrošnje životnih namirnica 1 0 stanju ishrane pojedinih društvenih klasa.

PA3HO — Немачка влада поводом 50 рођендана вође Рајха донела је низ мера у корист ратне сирочади и пензиониса-