Narodno blagostanje

30. септембар 1939 НАРОДНО

18 мил, слободне девизе 7,4 мил. према 4,5 мил. грчки бонови 911.000 према 450.000 итд. Обрт у енглеским фунтама био је необично слаб и износио свега 595.000 дин.

У Цириху су девизни курсеви били следећи:

31-XII-36 31-Х0-37 31-ХИ-38 2141 27-IX Париз 90.32/. 14.68/2: – 11.6220 9.75 10.05 Лондон 27.37 21.62 20.63 17.95, 17.70 Амстердам 238.80 240.60 240.84 284.75 235.62 Њујорк 345.14 432.50 448.— 441.295 442.25 Брисел —.— —.— 74.70 75.95 7512 Београд 10— 10.— 10.— 10.— 10.—

Због пада швајцарског франка девизни курсеви У Цириху скочили су без изузетка, као што се види из горње таблице.

Robno tržište

Pšenica. — U celom svetu na dnevnom redu su merz za regulisanje prometa i potrošnje pšenice. Međunarodni promet sveden je samo na relaciie izvan Evrope, jer morski putevi kojima Evropa snabdava 80% svoje uvozne potrebe nisu još obezbeđeni. Usled toga na prekomorskim tržištima, naročito„u S. A. D. i Kanadi, oseća se sve veći pritisak ponude što, sasvim prirodno, izaziva veće fluktacije i izvesno popuštanje cena. Čim se morski putevi budu koliko toliko obezbedili i počnu utovari u prekomorskim zemljama situacila će se sigurno promeniti i nije isključeno da cene роrastu. Jedan pretstavnik amaričkih farmera izjavio ie, da treba sačekati porast cena na jedan dolar za bušel pa tek onda početi sa manjim prodajama, pošto će cena pšenice uskoro preći i dolar. Australija i Argentina, za sada, izvoze uglavnom u zemlje Dalekog istoka koje imaju veću potrebu za uvozom. U Roterdamu napravljeno je nekoliko zaključaka sa Manitobom na bazi cena od 160—180 din. cif, dok ie u avgustu cena bila 80 din. za mic. U engleskim kontrolnim pristaništima nalazi se veliki broj tovara neutralnih i zaraćenih zemalja koji su bili namenjeni zapadnim evropskim lukama, a među ovima ima mnogo pšenice. Danska i Turska zabranile su izvoz svih žitarica i mlinskih proizvoda. U Grčkoi, radi uštede u pšenici odnosno smanjenja uvoza, zabranjena je prodaja hleba koji prethodno nije odstojao 24 sata. Norveška je maksimirala cenu pšenice na 24 krune za 100 kg. Italija je izvršila veliku reformu pekarskog zanata organizujući ga u akcionarska društva po provincijama. To je učinjeno zato da bi se što više racionalizovali nabavka potrebnih sirovina i produkcionih sretstava s jedne i prodaja vlastitih proizvoda s druge strane. Omogućenie državnim vlastima što efikasnije kontrole nad radom pekara — bio je takođe jedan od razloga koji je izazvao ovu reformu. Mađarska je prodala Nemačkoj 3.500 vag. brašna i vodi pregovore za dalja prodaje.

Terminski kursevi na prekomorskim berzama bili su sledeći:

Х XII TII М Čikago centi buščel 85:/4 355/8 85 Vinipeg centi bušel 71:/4 7394 78 B. Aires pez. mtc. 6,68 6,91 — —

Na domaćem tržištu ponuda nije više tako velika kao ranijih nedelja usled zauzetosti proizvođača poliskim radovima i berbom kukuruza. Ali i ako je ponuda znatno smanjena cene koje dobija proizvođač još uvek su vrlo niske. Za prima robu najviše se plaća 130—135 din. Ostaloj robi cene na lokalnim pijacama kreću se između 90 i 110 din. No proizvođači nalaza teško kupce i pri ovako niskim cenama; jedini koji kupuju pšenicu jesu mlinovi kojima je ovakva situaciila dobrodošla. Prizad ie počeo da preuzima ostatak kupljene robe, ali sa preuzimanjem ide vrlo sporo što je svakako posledica sporosti dispozicila koje on dobija. Nastojania da gradovi, u smislu uredbe o rezervi hrane, nabave izvesne ko-

БЛАГОСТАЊЕ Страна 623

ličine pšenice, nisu još dovela ni do kakvog rezultata. Ukoliko Prizad ne bude došao u položaj da sa što pre debarasira kupljene pšenica odnosno da ovu preuzme i isplati svojim dobavljačima kako bi ih osposobio za nove kupovine mi ne vidimo nikakvog drugog načina da bi se moglo uticati na smanjenje marže,

Izvozni paritet prema decembarskom terminu u Čikagu bic je 112 din. baza Novi Sad.

Kukuruz. — Za kukuruz postoji velika tražnja u svima uvozničkim zemljama, ali se, usled nedostatka dovoza, vrlo teško podmiruje. Ni iz Argentina ni iz S. A. D. nema nikakvih utovara za evropske zemlje, koje su povrh svega ostale i bez stočne hrane sa evropskog istoka. Buenos Aires notira za septembar 7,40 pez. za kv., dok se u isto vreme pšenica plaća 6,68 pezosa. U Čikagu oktobarski termin vredi 54 centi za bušel.

Za celokupni izvozni višak kukuruza u Podunavlju interesuju se Nemačka i Italija. Pored toga, postoji i mogućnost izvoza za deviza u Švajcarsku, evropske zapadne i skandinavske zemlje. Italila je režim obligatorne predaje viškova proizvodnje pšenice i pirinča u javna skladišta proširila i na kukuruz. Svi proizvođači pozvani su da celokupnu proizvodnju kukuruza, po odbitku vlastite potrebe za seme i hranu, predadu javnim skladištima. Proizvođači dobiiaju predajom od 85 lira za mtc. od 99 lira koliko je limitirana cena. S tim u vezi zabraniena je slobodna trgovina kukuruzom.

I kod kukuruza na domaćem tržištu situacija je labavija, jer je ove nedelje bilo malo više prešnih prodaja, a kupaca je vrlo malo. Cane vagonskoj robi za pojedine relacije bile su 113—116 din. Termin oktobar-novembar za novi Sušeni bio je u ponudi po 103—104 din.

Berba novog kukuruza počela je uveliko. Primećuje se da ima mnogo prinudno sazrelog kukuruza. Isto tako ima i dosta vlage. U glavnim proizvođačkim područjima prinos je negde kao prošle godine, a negde је podbacio.

Izvozni paritet prema decembarskom terminu u Čikagu bio je 75.— din. baza Inđija.

Pasauli. — Ponuda pasulia relativno je mala pa ie usled toga cena skočila na 330 din. franko vagon Inđija.

Suve šljive, — 95 septembra otpočeo je dovoz suvih šljiva i prvih dana dovoza koji je bio priličan cana ie oborena do te mere da je među proizvođačima došlo do velikog nezadovolistva. Uprkos propisanoj intervencionoi ceni od 290 din. za običnu i 810 din. za veliku garnituru i saopštenju Prizada da će po intervencionim cenama preuzeti svaku Коličinu koja kvalitetno odgovara njegovim uslovima, kao i da bi seljačka roba, na bazi intervencione cene, trebalo da bude najmanje 250 din., druga ruka plaćala je za merkantil 140 do 150 din., a za krupnu (70—75 i 80—85 kom. u pola kilograma) 970—300 din. pošto krupne robe ima vrlo malo. Prizad ie odredio sledeće cene za pojedine vrste: 70/75 370, 80/85 340, 95/100 9290, 110/190 240, merkantil 220.— din. za 100 kg. Sa otkupom otpočeo ie 28 o. m. Zbog nastojanja druge rukz da što više jskoristi sadaniu tešku situaciju voćarskih krajeva, koji su lišeni velikog dela kupovne snage usled izostale prodaje svežeg voća, naše je mišlienjie da bi Prizad na glavnim pilacama (to su svega tri) trebalo bezuslovno da istupi kao direktni kupac. U ovakvim vremenima to bi bila prva dužnost državne intervencije, jer nije samo u pitanju da se spreči таlom broju liudi neopravdano bogaćenje, nego da se zadovolja hiljade proizvođača i kod njih povrati verovanie u državnu intervenciiu da ova nije namenjena posrednicima VšĆ DFroizvođačima. Uliarice. — Prinos suncokreta dao ie oko 3000 vag., dok se očekivao prinos naimanje od 3.500—4.000 vag. Usled toga fabrike ulia nastoje da dođu do što većih količina sirovine. Cena je skočila na 190 din. za 100 kg.