Narodno blagostanje

_-#. мај 1940.

БИБЛИОГРАФИЈА

Le salaire minimum. Издање Друштва Народа, Женева 1940. Рат је дао посебан значај одређивању минималних надница. Сада је тежња да оне не оду превисоко, док је смисао минималне наднице да. искључи прениске над“ нице и да тако уклони разлог многом штрајку. У овој публикацији изнето је законодавство у неколико земаља, САД, Енглеској, Белгији, Француској итд.

Богдан Крекић: Задатак радничких синдиката у миру н рату. Београд 1940, издање пишчеве.

РАЗНО

— Privilegovano a. d. za silose raspisalo je ofertalnu licitaciju za izradu građevinskog žitnog silosa u Mostaru od 5000 tona. Obaveštenja se dobijaju u Sekretarijatu од 26 aprila. 'Kaucija iznosi za naše državljanje 250.000 i polaže se na dan licitacije, 11 maia 1940.

— U Finskoj uvodi se porez na imovinu, čiji će se Dprihod upotrebiti na isplatu ratmog duga i na zbrinjavanje Dorodica koje su evakuisane u unutrašnjost. Stopa poreza je

== =

| НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 985

progresivna, najniža 2:/29/0) па imovinu preko 500.000 maraka. Plaćanie ovog poreza predviđeno je u toku od pet godina. Država će platiti emegrantima vrednost njihove imovine u obveznicama. Treba da se osnuje banka koja će lombardovati ove obveznice, da bi emigranti mogli da kupe farme i nekretnine. :

— Уредбом је пренесено државно. добро „Тополовац' код Сиска на Бановину Хрватску. Оно је досада сачињавало саставни део „Беља“. Сада је издвојено, тако да је основна и обртна главница Беља смањена за вредност пренесених некретнина и других објеката, живог и мртвог инвентара. У року од месец и по дана дирекција државног добра „Беље" исплатиће Бановини Хрватској одговарајуће делове и то из резервног фонда 100.000 динара, из фонда за осигурање против пожара и елементарних непогода 200.000, из фонда за обнову 240.000. Површина Тополовца износи 14000 јутара, а од тога оранице је 1000 јутара, 3500 јутара је шума, а остало пашњаци и мочваре. ; o

КОЊУНКТУРА

Do zaključka redakcije ovog broja nismo dobili izveštaj o stanju Narodne banke.

Beogradska berza Izveštajna nedelja od 39-TV—9-V 1940 | EFEKTNO TRŽIŠTE Izveštajna nedelia imala je svega tri radna dana, ali su i oni bili izuzetno slabi, kao da su stajali pod utiskom praznika. Posao je Dio neobično mali. Ukupan obrt iznosi svega 1,5 miliona dinara prema 4,28 u prethodnoj nedelji.

30//V—2/V 19—251М

299) Нафта срећа 705 1.446 2959 Ratna šteta, ter. _—_— 4% Agrarci 1921 90. 147 24 4%e Agrarci 1934 = O 6% Begluci 121 356 695 рата пе 463 . 665 6% Šumski agrar 29 5: 270 7%/ Investicioni 25 300 7% Stabilizacioni —— 109 79/а Влет UI 446 8% Bler = 89 '99/а ЗеПетап — " Магодпа ђапка 169 438 Рађ 1 137

Ukupno 1.543 4.280

Ako bismo hteli da uporedimo obrt iz ove nedelje s onim iz prošle, onda bismo morali povećati onaj u ovoj neвећ! ха Фуа Чапа. Тада bismo dobili ukupan obrt od 2,5 miliona dinara, što pretstavlja ipak jedan od najmanjih. U prošloi nedelji bio je veći obrt u Dalmatincima, u Šteti, u Bleru i u Narodnoj banci. U ovoj nedelji obrt u Ratnoj šteti bio je svega 700.000 dinara, u Beglucima 121.000, Narodna banka 170:000. Jedino Dalmatinci pokazuju obrt od 460.000 din. Ovai bi obrt odgovarao otprilike onome iz prošle nedelje.

Što se tiče kurseva oni su imali raznu tendenciju.

2/:% Ratna šteta, 498 499,50 430 433 21/9/0 Rafna šteta, ter. | —— == ——

4% Agrarci 1921 490 Agrarci 1984 6% Begluci Bo Begluci, ter. 6% Dalmatinci 69% Dalmatinci, ter. 7% Investicioni 790 Stabilizacioni 7% Seligman 79/о Bler 8% Bler S. agr. sitni 5. арт. Кгед. Браво Pab, sitni Pab, srednji Pab, krupni 7188 Narodna banka 4% Renta 1895 Loz Crv. krsta Duvanski loz Ratna šteta imala je izrazito čvrstu tendenciju, skočila ie od 498 krajem prošle nedelje na 438 poslednjeg dana ove nedelje. Na kraju sastanka tražena je po 488,50, ali bez ponude. Ovoga papira već odavno nema ma tržištu.. Ogromna; masa Dvoga papira, od preko četiri milijarde :-dinara nominalno nalazi se u tako čvrstim rukama, da se minimalni iznosi pojavljuju na berzi. Treba imati u viđu da Ratna šteta pretstavlia .gotovo polovinu celokupnog našeg stoka državnih hartida u Opticaju. A to mnogo znači, da tako veliki deo državnih papira leži u čvrstim rukama. I drugi su papiri odavno u čvrstim rukama: .obe vrste 4% agraraca, Begluci, pa i Šumski agrar koga ima uopšte malo u opticaju. Isto ie tako, odavno u ČčVIstim rukama ii Pab, pa i Narodna banka. Sve bi to bili uslovi za skok kurseva državnih hartiia., Medjutim to mije slučaj. Samo je, kao što rekosmo, kod Ratne štete to bilo. Ostali papiri se drže nepromenjeno, a Dalmatinci su nešto popustili. Dalmatinci su preuzeli ulogu Ratne štete na našem efektnom tržištu: ova je godinama davala ton tržištu, sad to čine Dalmatinci. Ali nažalost na nepoželian način. Ima godina dana kako taj papir podriva državni kredit. Kursevi sviju papira bi bili mnogo povoljniji prema tome како se, malo pojavljuju na tr

||

74,75

5

АЕ А а Оран И АТИ ва ~