Naša stvarnost

NA DALEKOM ISTOKU 77

lestne pesme Kineza iz fri hiljade godina, pod naslovom „KINA TUŽI" (Malik, Berlin, 1924). Posle Ruckerfa, a pored Klabunda, Ehrensfein je najpoznafiji „prepevač” kineskih pesama. Našim čitaocima je Ehrenslein pružio i klasični kineski roman ŠUl-HU-ČUAN. U znalačkoj, liferarno virfuoznoj obradi ovog Evropejca dobili smo, u nama pristupačnom obliku, taj možda najčitaniji roman svela, roman o razbojnicima i odmefnicima „pravde radi”, laj klasični kineski roman naravi, naslao oko XII veka obrađivan i dopunjavan u dugom nizu generacija. U ovom romanu o frgovčićima, mandarinima, činovnicima, provincijskim polenfatima, frovačicama, podvodačicama, bonzima i odmetlnicima, desfilisanom u normalan evropski roman iz preko 120 labavo povezanih epizoda, načičkanih kao iornjići naknadno doziđivani na velikoj pagodi, nalazimo pored realistički dale almoslere kineske provincije (golovo do danas sačuvane), pored žive radnje začinjene erolikom i senzaciona!nošću, pored fradicionalnog kineskog kulta porodice, još i prolest proliv bahatosti silnika i podmilljivosti birokratije u doba kad je Kina sfenjala pod mongolskm jarmom. J. P.

ZOO a O O E O S BA TJ aan S OR 2 IBI PVP IT 12

Savet šangajskih sindikala, zajedno sa Ligom za narodno oslobođenje, upufili su poziv kineskim radnicima da slede primeru šangajskih radnika i da se priključe pokretu za prekid privrednih odnosa sa Japanom ·i za bojkot japanskih proizvoda. 10 oktobar, dan nezavisnosti Kine, proslavljen je ove godine slanjem darova kineskim borcima a naročito svesfranom propagandom za bojko? japanskih proizvoda.

%

Lučki radnici u Glazgovu upufili su poziv lučkim radnicima drugih

engleskih luka, da se priključe bojkolu japanskih brodova. *

U ausfrijskom katoličkom listu Linzer Voliksblati izišao je oštar profesi proliv japanskog varvarsiva u Kini u kome, između osflalog, piše i ovo: „Ono što je danas snašlo Kineze, može sufra da snađe i neki evropski narod. Društvo Naroda freba zajedničkim naporom svih demokrafskih naroda da prisili Japan na priznanje zakona kullure i civilizacije.”

*

Pod prifiskom anfi-japanskog pokrela za bojkot japanske robe u S.A.D. jedan koncern velikih magacina morao je već da olkaže porudžbinu japanskih proizvoda od više miliona dolara, zafo što pofrošači odbijaju da kupuju japansku robu. Pokret za bojkot podržava Američki savez sindikata, CIO i Liga proliv rata i fašizma.

*

Veliki indiski pesnik, Rabindranaf Tagora, upulio je javnosti plameni prolest protiv japanskih zverstava. Profest je štampan u svim indiskim listovima. U njemu se, između osfalog, kaže: „Profestujem proliv svakodnevnog ponavljanja bezobzirnog mrcvarenja i besramne japanske nečovečnosli. Krik razdranih kineskih grudi pofresa me.” Tagorin prolest se završava pozivom na bojkot japanske robe.

(<