Naša stvarnost

E A O i

POLOŽAJ RADNIŠTVA 199

franaka). To je rezultat radova koje je preduzela lalija i koji su u 1935 godini prešli iz stadiuma ispilivanja u stadium eksploatacije. U pelroleumskom polju Devoli (oblasi Valone) sagrađena su modema električna posirojenja za crpljenje i postavljena je pelrolejska cev koja vodi u Valonsko pristanište. Pored ilalijanske. koncesije, postoji i francuska koncesija za pefroleum. Ona je u novembru 1935 godine obnovljena na tri godine. Domen njene eksploatacije je u oblasti Valone, Skadarskog jezera, Berala i Korče, u površini nešlo većoj od 118.000 hektara.

Albanija ima redovno pasivan frgovinski bilans. Samo sa Halijom, Grčkom i Sjedinjenim Američkim državama njen je Hrgovački saldo aklivan. Da bi sprečila dalje povećanje pasive u frgovinskom bilansu, albanska vlada objavila je 12 marta 1938 godine nov zakon o spoljnoj frgovini. Ovim zakonom ograničen je uvoz iz svih država, sem ri napred pomenule, na laj način šlo njihove kupovine u Albaniji moraju činiti bar 70% od njihovog uvoza. Ovih 70% ulvrđivaće se svakih šest messci. Sem loga Ministarski save} je ovlašćen da propiše zabranu uvoza ili konligenata. Time će bili oležana frgovina sa svima zemljama koje su ovim merama pogođene. U foliko više freba očekivati da će se, na šlelu ostalih, pojačali frgovina sa iri favorizovane zemlje. To naročilo vredi za Italiju koja ima monopolistički položaj u Albaniji i koja u albanskim slatistikama uvoza i izvoza stoji daleko

iznad oslfalih država. Č.

NEKOLIKO PODATAKA O POLOŽAJU RADNIŠTVA

Događaji poslednjih godina, štrajkovi, itd. skrenuli su pažnju naše široke javnosli na pitanja radnišiva, o kojima se u dnevnoj i drugoj štampi redovno piše ili sa nipodaštavanjem ili senfimentalno, a vrlo relko sfvaro i neprishrasno, sa poznavanjem iole fačnih podataka. Međulim, makoliko bile plemenile namere da se pristupi ovom kod nas još foliko nerasveiljenom problemu, neće se nišla poslići ako se ne poznaje bar deo one naše primitivne slalističke službe — onog malog malerijala, koji ipak postoji, ali nažalosi nije svakom pristupačan.

*

Čilalac će se začuditi kada bude čuo da u Jugoslaviji broj onih koji žive od prodaje svoje radne snage, odnosno, kojima je fo glavni izvor prihoda, iznosi 2 miliona, a sa članovima porodice nešlo više od 5 miliona, ij. Us ukupnog slanovnišiva.

*

Jedna značajna posleraina pojava krize kod nas je masovno otpuštanje kvalifikovanih, mahom oženjenih radnika, i njihovo zamenjivanje nekvalifikovanim osobljem — ženama i omladinom. Posledica ovoga je ogroman broj neuposlenih kvalifikovanih radnika. Polovinu nezaposlenih u lo doba čini kvalifikovana radna snaga.

Godine 1935 naslaje uporedo sa počelkom oživljenja privrede pojačano uposlenje kvalifikovanih radnika. Njihov procenat raste sa 27 na 29 dok procenat nekvalifikovanih opada sa 52 na 50. A 1936 godine faj proces