Nova Evropa

„Би требапоја! 5: зидоу! одфтаћ 1рзо Тасјо 1абићи svaku nadležnost na našem području, a — poslije nekoliko dana hrvatskoga režima — takodjer i Rijeka. Nastalo je stanje, koje postoji još i danas, u kom za pomorsko-trgovačke stvari u ovim krajevima sudova uopće nemamo. Upozorena na ovo vlada u Zagrebu, povjereništvo za pravosudje sastavilo je osnovu naredbe, kojom se kotarskomu sudu na Sušaku podjeljuje pomorska sudbenost, Naredba ta nije nikad objelodanjena, s razloga što bi talijanska okupacija Sušaka i tako priječila njezinu praktičnu izvršbu. Nesamo činjenica, da talijanske čete ostavljaju Sušak, nego i nemogućnost da ovakve prilike još dulje potraju, te skrajna nužda da se uvede pomorskoirgovačko sudovanje, nalažu da se što prije izdadu stalne i savremene odredbe,

Držim, da bi najbolje bilo, ako se ovo pitanje riješi, da se kotarskom. sudu na Sušaku, koji ionako imade trgovačku sudbenost, dade kompetencija za pomorsko-trgovačke stvari u Hrvatskoj, a oblasnom sudu u Baru ista kompetencija za područje Crne Gore, Parbeni će postupak u oba ta područja biti isti kao u drugim trgovačkim poslovima, dok se ne uvede za čitavu državu moderni zakon, Ne ireba posebno upozoravati na prešnost ove stvari, jer sigurno neće podići kredit našoj plovidbi u inozemstvu činjenica, da u slučaju prijepora izmedju brodovlasnika i krcatelja, ili kakve ogromne štete prigodom sraza dvaju brodova u našim vodama, nema suda koji je pozvan da prijepor riješi!

Dok se nužni sudovi mogu stvoriti tako rekući potezom pera, mnogo Je teže pitanje za kon a, koji će se primijenjivati u pomorskim trgovačkim stvarima,

Kako je poznato, na snazi je kod nas, kano trgovačko pomorsko pravo {dijelom kao zakon, a dijelom Као običajno pravo, »Code Маро!боп« iz godine 1807, {i to, dakako, bez novela, koje su medjutim u Francuskoj uvedene), te takozvani »Editto

politico di naviđazione mercantile austriaca« iz godine 1774!*) ; с

') U pogledu pomorskoga #'боуаскоба prava u stranim državama, valja istaknuti slijedeće: »Code Napolćon« vršio je velik utjecaj na pomorsko trgovačko zakonodavstvo i u inim državama. Tako je, naprimjer, holandski zakon, koji potječe još iz godine 1838 i belgijski zakon (1879), pregledano izdanje II knjige francuskoga zakona, Belgijskoga se zakona posvema drži grčki od godine 1910, Još su se poveli za »Code Napolćon«-om talijanski zakon (1882) španjolski (1885), rumunjski (1887), koji se sasvim drži talijanskoga, te portugalski (1888), Njemački trgovački zakon, od godine 1861, govori u 5, knjizi o pomorskoj trgovini; taj je zakon, promijenjen i upotpunjen, stupio na snagu 1, siječnja 1900. Švedska, Norveška, i Danska,_ imadu jednak pomorski trgovački zakon (koji je u Švedskoj stupio na snagu i2. lipnja 1891, u DĐanskoj 1. travnja 1892, u Norveškoj ·20, srpnja 1893), te se povodi za njemačkim trgovačkim: zakonom. U Rusiji su ustanove pomorskoga prava dio trgovačkoga zakona iz godine 1857, a Finska аде pomorski trgo-

373