Nova Evropa

potonja važnogda donijeti čeda u dosadašnjemu nema? Napomene koje, u tom pogledu, ovdje slijede, mogu poslužiti samo primjerično, ne iSCrpivo, | Ponajprije o odgovornosti kapetana ђтода.

»„Соде Маројбоп« tereti kapetana velikom odgovornošću za svaku štetu 560 se dogodi brodu ili na brodu, robi i putnicima. Za sve je odgovoran kapetan, a riješiti se može odgovornosti samo ako dokaže da je posrijedi viša sila: dakle, ne ireba tek dokazati njemu da je kriv, kao što to inače vrijedi za svaku krivnju na svijetu, nego on, kapetan, mora dokazati svoju nevinost, Kapetanov položaj je, prema tomu, a po našem današnjem pravu, Još mnogo teži nego brodovlasnikov, jer ovaj odgovara, doduše, krcatelju za svaku štetu, ne može li dokazati višu silu, no on jamči samo ograničeno t, j. brodom (»fortune de mer«), a ne svojim inim imetkom. Kapetan, koji ne ubire svih plodova i koristi plovidbe, хеб Коћ је 5 тајегјајпоба gledišta činovnik, namještenik s mjesečnom platom, jamči po našem današnjem pravu čitavim svojim imetkom, za svaku štetu za koju ne može dokazati višu silu! Tu je relorma svakako nužna.

Princip modernoga zakonodavstva moraće da bude, da je za djela koja kapetan obavlja u svom zakomskom djelokrugu, ili pak роугћ Ф#оба u djelokrugu što ши ба је ЂгодохТазпаКк догпасто, 0460POSO Samo breodoviadniki Порте та не] broda čiji je on punomoćnik, Što se tiče djelokruga doznačenoga ed brodovlasnika, razumije se da ovaj, prema trećim neupućenim licima, mora biti širi od zakonskoga, jer suženje kapetanova djelokruga prema trećim licima u dobroj vjeri nema зпабе. Џ роglavlju o odgovornosti brodovlasnika treba istaći načelo, da za čine i pogriješke kapetana odgovara takodjer brodovlasnik, ali ograničeno; pritom se razumije da će za svako prekoračenje svojega djelokruga, te za svaku pogriješku, bila ona civilna ili kaznena, biti neograničeno {t. j, čitavom imovinom) odgovoran i kapetan sam, i to kako brodovlasniku {(opremitelju) tako i trećemu licu koje je pretrpjelo štetu. Za čine i propuste posade odgovaraće kapetan samo u slučaju da ба tereti »culpa in eligendo«, ili pak u slučaju nevaljanih naloga ili nedostatnoga nadzora.

Osobit položaj kapetanov slijedi takodjer iz činjenice, да prema »Code Napolćon«-u brodovlasnik, a logično i Oopremitelj, mogu otpustiti kapetana kadgod hoće, Opravdava se to tim, da je kapetan lice osobitoga povjerenja, u čijim su rukama usredotočeni vrlo važni interesi, Čim to povjerenje prestane, otpada bitna podloga njegova položaja, kojemu se onda imade učiniti kraj. »Code Napolćon« dodaje još, da kapetana ide otšteta samo u slučaju ako je to pismeno ugovoreno. Komentatori francuskoga zakona ističu, da je sloboda otkaza kapetanu javnopravnog karaktera, te je se brodovlasnik ne može pravovaljano odreći, a pismeno ugovorena šteta odnosi se samo na slučaj neopravdanoga