Nova Evropa

se društveni organizam automatski čisti od onoga što ne valja. Da li će konačni cilj toga biti onakovo stanje kakvo nam slika socijalizam, zemljoradnički pokret ne može unapred da odredi, a i neće, jer je to bez vrednosti,

Ovakim svojim načelima, zemljoradnički pokret javlja se često kao glavna zapreka socijalizmu; štaviše je razvoj u industrijalnom, proizvodnom sistemu u nekojim državama olišao tako daleko, da 5е Као smetnja oslvarenju socijalističkog programa ne oseća toliko kapitalista koliko zemljoradnik. To _je naprimer, doživio i Lenjin” Tu tom je mriva tačka za oba pokreta, socijalistički ı zemljoradпасја, Borba dvaju demokratskih pokreta koji idu za islim ciljem, naime da pomognu privredno slabom i nejakom, vrlo dobro dolazi kapitalisti i reakcijonarcu, jer odvraća pozornost od njega, Znači, da je u interesu i jednog i drugog, i to možda još više u interesu socijalističkoš8 nego zemljoradničkog pokreta, da se medjusobno sporazumeju, da nadju zajedničku operacijonu bazu, Jasno je, da to može biti samo na osnovi pogleda na život, i taktike rada, kako ju zamišlja zemljoradnički pokret, Socijalistički pokret mora da se u tome smislu koridira, da napusti svoj preterani internacijonalizam ili da ба ograniči, ako i ne na nacijonalnu ali na državnu površinu, da u privrednom životu sve bazira na ličnosti, nevodeći računa o tome što će izvesni pojedinci propasti, zato jer moraju, i da ide za fim, kako bi se intelektualni i moralni čovek razvijao zajedno sa čovekom privrednikom, Neodbacivanjem macijonalne boje u širem smislu, osnivanjem proizvodnih zadruga u kojima svaka ličnost zna šta hoće, kuda ide, i kako se tamo može doći, i osnivanjem radničkih veća u već gotovim poduzećima, kako bi se ona mogla osvojiti, moderni socijalistički pokret bazirao bi na privatnom vlasništvu ı na ličnosti, Tim bi postao razumljivim zemljoradničkom pokretu a pomirenjem tih dvaju pokreta otvorili bi se novi vidici, i široki slojevi naroda dobili bi mogućnosti da stvaraju privredni, intelektualni i moralni život, u korist svih poštenih i dobrih,

III

Kako stoje, i kako se odnose, prema svemu ovome što smo dosad rekli, socijalistički i zemljoradnički pokreti kod nas?

Posve je razumljivo da ovako veliki pokreti nisu mogli ostati bez odjeka u našoj sredini, tim pre što naša sredina nije još diferencirana; u njoj se nalaze, doduše, klice svih budućih formacija, ali nijedna još nije toliko jaka i izrazita da danas daje i odredjuje generalni pravac, ı da sebi prisvaja izvesni autoritet i poštovanje od strane ostalih, Ako socijalizam predstavlja pogled na život kako ga zastupa proletarijat, onda se ne može kazati da on kod nas ne bi bio umestan, Jer se i kod nas nalazi srazmerno mnogo proletarijata. » drugde sirane, ako zemljoradnički pokret predstavlja pogled na život svojstven zemljoradnicima, onda Je taj pokret kod nas još umesniji, budući da je veliki deo našeg naroda zemljoradnik, Ali

55 А Ра

21