Nova Evropa
Ekonomski pregled, Žagrebački Zbor,
Nade koje su polagane u ovogodišnji Zbor nisu se ispunile. Barem ne one koje je gajio naš poslovni svijet, lako veličina sklopljenih poslova nije ni približno poznata, ipak se zna da poslovanje, osim u nekim artiklima, nije bilo znatno. Većina izlagača nije zadovoljna, a nije ni mogla biti zadovoljna, sa postignutim rezultatima,
Glavni uzrok ovom neuspjehu leži u privrednoj krizi kojt momentano proživljujemo. Do pred par mjeseci, moglo se je govoriti o novčanoj krizi; nešto kasnije, bilo je riječi i o industrijskoj krizi; dok se danas može slobodno i sa sigurnošću da tvrdi da se nalazimo. posred jedne opće privredne krize, A posljedica je svake krize, da poslovanje znatno slabi: svako kupuje samo ono što mu najnužnije treba, A. budući da su obustavljeni, ili bar znatno ređucirani krediti, danas kupuje samo onaj koji ima dovoljno sredstava na raspolaganju. Kupovanja na kredit, na više mjeseci, kako Je to prije Rata, pa još i prije godinu-dvije, bio običaj, danas je u većini slučajeva dio Ćakioni koji su još u mogućnosti da dodju do kredita oprezni su kad se njime služe —:; sa kamatnjakom od 20—30% teško se neko upušta u poslovanja za koja nije siguran da će ih za kratko vrijeme moći realizirati, Medjutim, prodavaoci koji su bili u stanju da svojim mušterijama. podjeljuju dulje kredite pravili su daleko bolje poslove nego oni koji nisu bili u takom položaju. Strana podtizeća, naprimjer, koja su izložila na našem sajmu — bilo direktno bilo preko svojih zastupnika — mogla su lakše da podjeljuju kredite nego naša domaća poduzeća, Inozemna industrija boluje većinom od hiperprodukcije, pa je voljna, samo da bi se riješila svojih zaliha, da se upušta i u kreditne poslove, dok naša industrija, koja danas stradava. u jednoj teškoj kreditnoj krizi, u velikoj većini slučajeva nije u stanju da podjeljuje kredite, Ne radi se danas, kod pitanja kredita, da li je neko dovoljno siguran i solventan za iznos vjeresije koliko o tome. da li se ima do. voljno sredstava da se vjeresija uopće podijeli,
No i bez obzira na našu privrednu krizu, koja će, po našem skromnom sudu, dulje da potraje, i koja se lako može pod jesen još i da pogorša, — «institucija velesajmova kao takova kao da već gubi svoje pravo na opstanak, Svi veliki sajmovi koji su održavani ovog proljeća, od Lajpciga do Frankfurta. i od Praga do Beča, imali su izrazit neuspjeh, Veliki sajmovi radili su ponajbolje prvih godina poslije Rata, dok se svjetska” privreda nije još bila priučila na nove prilike stvorene Ratom, Danas, kad su stare veze opet uspostavljene, a nove već stvorene, privrednik ne osjeća apsolutnu potrebu da po raznim sajmovima traži kupce za svoje produkte, — Ono što vrijedi za velike svjetske sajmove, vrijedi i za naše domaće. Naši sajmovi, barem po kupcima, čisto su lokalnog značaja, Inozemstvo na našim sajmovima ne kupuje ništa, ili bar skoro ništa; ono sudjeluje samo kao izlagač, da bi našlo prodju za svoje produkte, A privredne prilike su se i kod nas utolike.
471