Nova Evropa

vraća se u Rusiju, te nastoji da umetnički obrazloži smisao poКтефа koji se pred njim razvija, piše fantastički roman »Elita« i interesantnu novelu iz emigrantskog života, Serafimović, koji je proslavio svoj šezdesetgodišnji jubilej, stvorio je znamenito delo »Željezni potok«, herojički pesmotvor iz epohe gradjanskog rata,

VI

Takova je ta nova književnost, — ogromno platno, na koje je bačen ceo šaroliki život kipućih revolucijonarnih бофта, Ртоšireni horizonti, novi uveti života rodjeni i srodjeni s njim, i poimence s »Nepom«, nove zadaće, komplicirane i mnogostruke, — sve je io moralo uticati i na proletersku poeziju, Nekoji proleterski pesnici ne prihvatiše »Nep«, dapače bili su gotovi da padnu u pesimizam usled preporoda gradjanskih ukusa. Nekoji su videli veliku opasnost u licima »poputčika«, te su istupali u zaštitu čistote pojmova i ideologije, Oko »poputčika« zapodela se je, kako rekosmo, žestoka borba, Kao najveći im protivnik i neprijatelj istupio je časopis »Na Stražu« s Volinjem, Ljeljevićem, Rodovim na čelu, dok je manje nepomirljivu poziciju zauzeo bio časopis »Molodaja gvardija«, skupa sa omladinom koja se je kupila oko njega, a u čijim se je redovima odlikovao niz darovitih pisaca i pesnika, (Averbah, Bezimjanskhij, Lebedjinski, Sokolov, Tarasov-Radionov, A, Veselij, Žarov, Isbah Doronjin, Kasteljin, Cerasimov, i drugi). Ovoj grupi pripadaju i mnogi znaini komunisti-publicisti {Vardin, Ingulov, Sosnovski), i pesnik Damjan Bednij, koji je u toku čitava revolucijonarnog perijoda bio najpopularniji pesnik medju radnicima, krasnoarmejskim i radničkim masama, zato što njegov talenat počiva na bogatstvu narodnog jezika, On je pesnik basana, poučnih stihova, dragocenih uputa i saveta za seljački i radnički način života, te nalazi najkraći put k umu i srcu radničkih mas4. Pisci »Mlade straže« uopšte velika su nada revolucijonarne literature, — to je uistinu novi svet, bez grimase, literatura u celosti obraćena prema budućnosti, stresajući i zadnji prah sa trošne i trule prošlosti, Nekoji su od njih uspeli da svrate na sebe opštu pažnju, te su izazvali mnogo buke svojim stvarima, — tako naprimer spev Bezimjanskog »Komsomolija«, i njedov zbornik stihova »Kako miriše život«, pa pripovetka Lebedjinskoga »Nedelja« i novela Tarasova-Radijonova »Čokolada«, Osebujna je crta ove literature — radosni, vitalni, bodri, ener61618. ton; nema više nekadašnjeg apstraktnog približavanja Revoluciji, Nju »Budni«, iz poslenepovskog prelaza, smatraju OTiginalnom lepotom i poezijom, To su književnici koji se nisu preplašili što je došlo vreme da se zadje i u sitnice, te da se Drani korak za korakom svako poboljšanje; njihova vera u ko-

182