Nova Evropa

mira koje Crna Gora može časno primiti То је isto i od mene tražio, Odmah sam mu odgovorio: »Prekinuti uzaludne pregovore i narediti vojsci da 'himo odstupa«. Naprotiv, С. Pešić je savjetovao kralju Nikoli napismeno: »Da ustupi Austriji Lovćen, Krstac, Kovčeg, i sve ostale strategijske tačke duž granice«, pa, >ako neprijatelj na ovo пе pristane«, da mu se ustupi i »sva« na 3. januara od neprijatelja »xvauzeta teritorija«, [Cetinje je bilo palo, ne 30, decembra, kako je G, Pešić kazao bio Kralju, već 1, januara.) Dakle, G. Pešić je savjetovao, da se uz Lovćen i Cetinje uruči meprijatelju,

Ja sam kralju Nikoli, 30, decembra 1915 prije podne, na putu od Rijeke za Podgoricu, kazao, da sumnjam u poštenje G. Pešića, Pokojni Kralj nije tada dijelio moje mišljenje, Ali kad je 3, januara dobio od G. Pešića pismenisavjelt, da preda Lovćen Austriji, dao mi je akt na pročitanje i dodao: »Bolje ljude od mene poznaješ«, Isti čas molio sam Kralja, da oćera vladu koja nesvjesno izdaje zemlju i njega; da zovne Vukotića i mene, i da ću ja na moju odgovornost isti čas staviti u okove G, Pešića, Pod izgovorom, da se boji od još većeg kaosa u zemlji, i od evropskog skandala, nije me poslušao. Dodao je ono njegovo uobičajeno: »Crmoj Gori i meni će Bog pomoći«,

G. Pešić je napustio Crnu Goru 4, januara 1916, u tri sata po ponoći, Neprijatelj je već bio na putu za Bojanu, U tom času, 30.000 Crnogoraca bilo je na Tari u Sandžaku, a ostatak izmedju Nikšića i Podgorice i Cetinja i Podgorice, Nije više bilo moguće izvesti Crnogorce i izbjeći kapitulaciju, Crn ogorsku vojsku je, dakle, svjesno i prema dobijenim instrukcijama, doveo do kapitulacije srbijamski gjeneralštabni pukovnik G. Petar Pešić, Svrha mu je bila — on je to i sam priznao —, da se Crnogorci ne nadju na Solunskom Frontu uza Srbijance, i da kralj Nikola ne udje u domovinu uza srbijanskog kralja Petra, G, P, Pešić je, na taj način, uništio Crnu Goru; iskopao je mnoge crnogorske domove, upropastio materijalno veliki broj crnogorskih familija, bacio je na ulicu mnosše od nas sa cjelokupnim našim porodicama, posijao klicu mržnje izmedju dva dijela jednog istog narođa, On je veliki grješnik,

U interesu je istine, u interesu je pravde, u interesu je javnog morala, u interesu je slode izmedju Crnogoraca i Srbijanaca, da jedan častan sud, sastavljen od prvih pravničkih i vojničkih ličnosti, ispita uzroke crnogorske kapitulacije, Tu nije više u pitanju samo ikralj Nikola, On je mrtav, — on pripada istoriji, Ako je i pola istina od onoga što se — mne uvijek dokumentovano — o mjemu kazalo, istorija će dati o njemu svoj

366