Nova Evropa

posve рођзкот zemljštu, Фуадезенауа kilometra зјеегоzapadno od Gdanskoga, Taj zaliv je na ušću širok оКо сена milje, i do nedavno ne bijaše u njemu drugo do maleno ribarsko selo od nekih dvjesta stanovnika. Nova luka počela se je graditi đodine 1920; ali su radovi, do 1924, slabo napredovali sve dok poslove mije preuzeo jedan francusko-poljski sindikat, u kojem sudjeluje i češko preduzeće »Schneider«, Već 1925 luka je po= stala djelomično upotrebljiva za mnoge i raznovrsne ladje i parobrode, Ondje gdje su prije stajale ribarske kućice, pruža se sad u more čvrst kameni gat {muo), praveći jednu stramu spoljašnje luke, sa prostranim kejom na kraju. Izmedju keja i Агибоба Bata nasuto je more, i napravljen je prostor za više željezničkih pruga, Ima i treći gat, Radovi su tako napredovali da je ove godine tu novu, još nedovršenui, luku posjetilo preko 200 prekookeanskih brodova, Poljska trgovačka mornarica razvija se neobičnom brzinom, Dosada je osnovano veći treće parobrodarsko društvo ikoje će, prema ugovoru sa državom, :pustiti u promet tri parobroda, svaki od 4000 tona; ovo društvo će otvoyiti dvije nove pruge: jednu za Baltik, a drugu za levantske luke na Sredozemnom Moru., Poljska trgovačka mornarica će za kratko vrijeme brojati preko 100,000 tona, Najvažnija Je trđovačka luka za Poljsku još uvijek Gdansk, preko koje se izvozi poglavito ugljen i drvo.

»Obsertver«, koji se bavi svima srednje-evropskim pitanjima, nije propustio da se pozabavi i jadransko-trgovinskom politikom Jugoslavije, Jedan njegov saradnik, koji je Dproputovao maše primorje, i vidio mu sve nedostatke, govori {u članku »Yugoslavia and the Adriatic«) o jadranskoj željeznici, o splitskoj luci, i o prednostima pruge Beograd-Split, koja bi spajala najplodnije i majbogatije krajeve Vojvodine, Srbije i Bosne, sa najboljom lukom slovenskoga Jadrana, »Preko Pančevačkoga Mosta, banatsko žito moglo bi konkurisati američkom žitu, Industrija Velikog Bečkereka i Beograda doprla bi do mora. Šljivom obilni krajevi oko Valjeva imali bi nov trgovački put ,..« i t, d,, Engleski pisac ujedno konstatuje, da zasad veći dio naroda Jugoslavije n e m a mnogo smisla za pomorstvo, i da Česi mogu Južnim Slovenima zavidjeti na tolikim prvoRklasnim jadranskim lukama i ostrvima.

Dovoljno bi bilo da se zasad povedemo za primjerom Poljaka, pa da mastojimo da bude što više modernih slovenskih pomorskih luka kao što je Gdinija i na našem Jadranu,

А. У.

192