Nova Evropa

би се партизански укази, па би се у Јужну Србију и друга маларична места постављали нежењени људи — младе судије из Београда и других удобних места, да се на њихова места доведу очеви породипа и старије судије, који изнад младих бећара. престоничких стоје четири копља у судијском достојанству.

Да закључимо. Данас се запостављају старије судије, али тога је и раније било; уноси се партизанство и непоштење у правосуђе, а то је страшно; ови се партизани унапређују за свој партизанлук, што је прави ужас. Има, међутим, нешто још страшније: овај партизанско-судијски талог, несрећном указном политиком, избија на сам врх судијског сталежа, постаје му вођ и даје му свој "глас", свој „углед“, своју боју...

Народна Скупштино, правосуђе се љуља! У помоћ!.,.

Вес. М. Вукићевић,

судија.

Položaj sudija u Jugoslaviji,

Svaka civiliizovana država nastoji da šlo više podigne ugled sudijskog staleža. Time diže vlastiti ugled nesamo kod gdradjanš5 već i kod inostranstva. Dobar, nezavisan, sudijski stalež, i dobro, sistematski gradjeno zakonodavstvo, uz dobre medjunarodne ugovore o pravnoj pomoći, bitni je deo zdrave državne unutarnje politike, čije se dejstvo ogleda i u spoljnim odnosima, povećava kredit a sa ovim i promet dobara, Prema tome, investicije uložene u dobro, sustavno gradjeno zakono= đavstvo, i u poboljšanje materijalnog stanja sudija, produktivne su, i za njih se vezuju krupni državni interesi, Pa ipak, iako je to tako, iako je rad sudija otvorena knjida, i u neposrednu, trajnu dodiru sa javnošću, iako taj rad zaseca u sve oblasti života društva i pojedinca, živi sa njima i u njima se razvija, ipak javnost kao da nema puno shvaćanje zanj i kao da ба ne zna ceniti onoliko koliko doista vredi, Biće zato, što je sudija impersonalan, što masa u mjemu ne vidi ličnost sa svim mjezinim materijalnim potrebama, već samo eksponents apstraktne državne vlasti, koji vrši funkciju sudjenja o mojemu i tvojemu, o časti, životu, i smrti, A kod nas, kao da nesamo mase već ni inteligencija potpuno ne shvaćaju uzvišeni cilj sudske vlasti, ili kao da joj ne posvećuju dužnu pažnju, I baš tome nepolpunom shvaćanju socijalne funkcije sudske vlasti treba, po našem mišljenju, uglavnom pripisati propust stvarzlaca našefa Ustava, da izrečno proglase, još od Aristotela i Monteskije-a izneseno, načelo rastave sudske od upravne

71