Nova Evropa

dotle se na pojedimca čovjeka, ma diridiviđuu, gleda, sa etičkog i psihološkog stanovišta, uzimaju se u obzir i ocjenjuju пјеgovi darovi i mjegdove sposobmosti, pokušava se uticati na mjih i razvijati ih u smislu opće usvojenih пабеја za skupni razvoj i skiupni mapredak, Sva su materijama dobra od značaja зашто ако зе опа upotrebljuju prema stamovištu etičkih primcipA; svi izumi i sve uredbe civilizacije imaju svoju veliku važnost, alto služe Ikulturmom razvoju, ako harmoniraju s onim što kultura predstavlja u znanstvenom i umjetničkom pogledu,

Na ovo se nadovezuje, upravo orgamski izdiže, onaj drugi dio Vidovićeva rađa, omaj praktični, konstruktivni dio роkreta, I po svojoj temdenciji i po svojim oblicima, to је ргоsvjeini rad, Sva sredstva koja stoje na raspoložemju — Као škole, listovi i kmjiće, i ostale publikacije, i predavanja —/ teže zatim da u pravom smislu riječi prosvjetljuju, da pobudijuju ma razmišljanje o sebi, o суојип radnjama, i o svom odnosu mprema manifestacijama objekfivnog зКирпоб duha. »ima тпатја 'koja čovjeku postaju savjest, i neznanja koja ба vode u propast« — veli njemačiki filozof i pedašog Ferster, ATi dok izvjesna znamja mogu biti vezana za pojedime pojave i objekte, i njihova važnost zavisi o samom realitetu objekata, druga znamja, u kojima su sadržami mazori o svijetu, o čledamju na život, o ciljevima rada, jesu vrlo aktueMma i dolaze pod reflektor prosvjetne akcije, Tu je vrlo potrebno табла, (da se kod prosvjetnog rada me miješa i ne zamjemjuje ftehmički dio sa pravim sadržajem: prosvjeta (Аштагштб), prema značenju same riječi, ide za objašnjenjem i za «штаКепјет; Код пје зе шудек пајате фуа faktora: učitelj ı učenik, Kad učitelj usvoji jedmu ideju, kad wsvoji etičku i kulturnu vrijednost jedmog тада, «е kad osjeti da se njegova ličma wiolja za dobro pod tim ojačala, da je preporodjajno na пјеба djelovala, omda om maravno želi i mastoji da to kaže i drugima, svojim učenicima, jer vjeruje da će to i ma njih Тако djelovati, i jer vjeruje da je to dobro, I kod Vidovića je пајасе podvučena ova crta učitelja, i on je u fome ostao nepromijenjem: da vjeruje u svoj rad, i da je taj njeđov rad od njega shvaćem duboko, kao vrlo pofreban za pravi preporod, Od prvih dama pa do danas, om jednako шефаје, ботот, 1 гас profivu mehanizacije života, protivu jednostranog naglašavamnja ekomomskog stanovišta, i protivu maferijalizovanja еугорзке kulture, On se trudi da protumači, razjasni, i razdvoji pojmove civilizacije i kulture, da ih oni koji ga slušaju pogrešno me zamjenjuju, Za njega je šdeal: duhovno jak i moralno osjetljiv čoviek, Treba oduhoviti život i etizirati volju, Oduhovićemo · živiot znanjem, učenjem, i razmišljanjem, obrazovanjem i jačanjem spoznaje; a etiziraćemo volju budnom pažnjom i prosudji-

306