Nova Evropa

jivan, pum mistike i megalomamskih težnja, može samo megaНупо delovati, Najivnosti i apsurdmosti, kontradikcije i nepoznavamje Takata, provlače se kroz sve članke, te širiti i podržavati ovakav duh znači veoma megativmo гафн u Dpro= суефпот pravcu, S obzirom na Dopisnu Školu, pokret igra uglavnom ulogu izdavačke kmjižare: naručuje i plaća profesore koji mu sastavljaju udžbenike, a ove onda prodaje svojim djacima, Kako se ovde radi o štampanju loših knjiga, pokraj boljih o istim predmetima koje već imamo, to dabogne u rasprođavamju lošijeć materijala ma uštrb boljeć ne možemo један пекакау ргозуеши паргедак 1 обобасјуапје пазе knjige nečim novim, Djaci ove Škole — prema reklami, svak može imati gimnaziju u svojoj kući! — trebaju da svrše prostim dopisivanjem, bez profesora i pomagala, za dve godine celo srednmješkolsko dradivo i maturu, dakle ono što djaci u redovnim školama uz pomoć mastavnika i raznih pomagala svršavaju za osam dodina! Da li je to mogućno? A polraj toga, udžbenici Dopisne Škole nisu uopšte za samouke, već su obična kompilacija udžbemika ređovnih škola, pisami mnepedagoški i radjeni ma brzu ruku, te su puni grešaka, Da se još ukratko obazremo na načim, kako G, Vidović privlači ljude u svoju školu, jer se upravo tu najbolje manifestuje duh celog poduzeća, Da bi pokret stvorio psihološko raspoloženje za svoju školu, i rasplamsao potrebne ihizije, njeSćov list »Novi Čovek« klišira zgradu osnovne škole i meće po nju naziv »Vidovićeva Šlkola«; govori o nadzoru mad školom od 14 profesora i o »profesorskom zboru«, piše članke »Od Кићага до адпмтаја«, »О4 ранга до biskupa«, »Od šegrta do predsednika republike«, »O genijalnosti затошка«, 5аш Vidović tituliše se sa »profesor« iako to nije, na čekove Dopisme Škole stavlja se »Maturalna Šliola«, i #, d., * t, di,

Da su ljudi prisbupali pokretu i upisivali se u njegovu školu zato da bi došli do kojeg ispita, vidi se iz ponekog đdopisa; tako se jednom ({»N. Č,« br, 29,, str, 6) doslovce veli: »Iz pisama nekolicme razabiremo naročitu brigu u pitanjima ispita ma državmoj gimnaziji, Ova briga сије оргаудала, 1 10 s dva razloga, U prvom ređu, nije u životu čovekovu sve u ispitima i u svedodžbama... Najveći duhovi sveta, od Hrista ра до Gorkoga, od Franklina pa до пабеб Мјебоба, bili su samouci, i postali veliki i slavni ljudi bez i jedme jedine svedodžbe wu гиката,.« АН је pokret ipak pravimo shvatio ovo pitanje i želju za svedodžbama, pa počinje govoriti o njima; »Novi Čovek« (broj 12., str, 6) piše: »Naša svedodžba imaće medjutim „formalnu i moralnu sma gemu, a poslužiće onima koji žele nastaviti ташке па штverzi ili dobiti unapredjenja u svojoj profesiji, kao osnov za

320