Nova Evropa

turističkih izletnik4, a naročito se množe putovanja Poljaka na letnji boravak, naročito na Jadran, Godme 1927 stvara se u Varšavi zadruga »Dom Polski nad Adryatykiem«, koja na otoku Šolti kupuje i adaptira svoj vlastiti dom, i nezavisno od putovanja članova #оба društva ma duži boravak na Šoltu — organizuje svake godine nekoliko izleta u Jugoslaviju. Još do бофпе 1923 je ђгој озођа koje su iz Poljske došle u Jugoslaviju u svrhu turistike iznosio tek nekoliko stotina, a godine 1929 narastao je već ma oko jednu 1 pol tisuće, dok se broj Poljaka koji su posetili Jugoslaviju godme 1930 računa majmanje ma pet hiljada, Ovaj veliki porast turističkog saobraćaja 17 Poljske u Jugoslaviju Jedan Je od ozbiljnih i sasvim realnih i konkretnih dokaza da se interes a simpatije koje Poljaci gaje prema Jugoslaviji sve više šire i učvršćuju“),

Dr. Roman Lazarshi, Generalni Konzul Poljske

u Zagrebu,

#) Јо5 једаг dokaz o širenju i učvršćivanju poljsko-jugoslovemskih уета u sadašnjosti jesu poljsko-jugoslovenska društva, ili poljsko-jugoslovenske lige, koji se osnivaju po glavnim gradovima i kulturnim središtima Poljske i Jugoslavije, O onima u Poljskoj govori idući članak, U Jugoslaviji postoje dosad jugoslovensko-poljska društva u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, i Sarajevu, Osim toga, i u Društvu Hrvatskih 'Književnika postoji Poljsko Kolo kao posebna sekcija, Ova društva propaguju poljsku kulturu medju Južnim Slovemima putem predavanjš& i raznih priredaba, te držanjem tečajeva poljskog jezika (koje u Zagrebu We lepim uspehom vodi Zajednica Slovenskih Društava), U Beogradu, Zagrebu, i Sarajevu, slavi se svake godine jubilej poljskog Ustava od 3, maja 1791, i zatim poljski marodni d državni blagdam (11, novemibra),

Interes za poljski duhovni život veoma je mmtenzivan kod svih Južnih Sloven4A, Svi poljski klasici, a osobito romamfici (Mickjević, Slovacki, i Krašinjski), poznati su svim Južnim Slovemima, i sva njihova važnija dela prevedena su na maš jezik, Medju prevodiocima s poljskog najpoznatiji st Radovan Košutić, Lazar Knežević, Tomislav Maretić, Zdenka Marković, Julije Benešić, i drugi, O poljskoj književnosti pisali su Košutić, Dr, Ivan Gostiša, Benešić, i drugi, Oni su ujedno i najaktivniji propagfatori poljake kulture medju Srbohrvatima, Kod Slovenaca prevode s poljskog, i pišu o Poljacima, poglavito Time Debeljak, France Bevk, i Joža Glomar,

{ie.) 207