Nova Evropa

ова Европа

Књига ХХУМТ. Број 4. 26. априла, 1933

Pupinova reč o znanosti.

Daću Vam kratku izjavu — ili bolje poruku — o znanosti, kako mi je došla na um usled razgovora što sam ga nedavna vodio s jednim svojim starim drugom, uglednim naučnikom klasičarem, koji je pre kratkog vremena stiđao s one strane Okeana prvi put u Sjedinjene Države, Bio sam radoznao, kakvi su njegovi prvi utisci o Njujorku; a i on je očigledno želeo da ih meni saopšti, Evo šta mi je rekao, — Neću nikada zaboraviti prizor koji se ukazao mome oku · kad je naš brod ušao u njujoršku luku, pa se predamnom otkrila — da je tako nazovem — akropola Njujorka. One kule što u nebo strše, sa njihovim bezbrojnim prozorima, zbunjuju i uleruju strah u čoveka koji ih još nije video. Meni je izgledalo da iza svakog od tih bezbrojnih prozora mora da stoji budno oko prafeći s visoka — kao sa kakve kule za motrenje — plimu i oseku poslovanja u toj velikoj metropoli, Reč »posao, posao, posao«, kao da je stajala napisana na fasadi svake od ovih _ kulš sa glavom u oblacima, Činile su mi se kao katedrale _ rada; pravih — gotskih — katedral4, na koje su ponosni toliki

evropski gradovi, mora da ima veoma malo u ovoj modernoj |. metropoli, Video sam svega jednu; pa i ta je izgledala tako mala · i lako čedna pored svojih oholih sused4, tih visokih kula vaših | poslovnih katedral4! — Akropola Njujorka potsetila me je, bolno, | Како sasvim drukče izgleda ona prava Akropola u Atini, koju : sam prvi put video pre četrdeset godin4, Na starinskim hramo| Vima uzvišenih pročelja one Akropole nema ni jednog je) dinog prozora, Duh koji je, u njima boravio pre više nego dve 1 hiljade godina nije nikada imao učešća ni interesa u razvoju 1! poslovanja grčke prestonice. Olimpijski bogovi, kojima su ti 1 hramovi bili posvećeni, nisu voleli materijalističke poslovne opeı racije, — njihovi su hramovi spomenici koji će nas stalno po{f2 sećati na idealističko klasično doba, Vaše katedrale rada, to 2 su hramovi posvećeni industrijskim i finansijskim velikanima, a modernim bogovima materijalizma koje vi nazivate »poslom« = — »business«, Duh i misao Periklova i Platonova doba bili bi

az, savršeno strani duhu što živi i deluje danas u vašim poslovnim 5 1

2 A)

145