Nova Evropa

Розе сата svjetske krize nismo mogli izbjeći; pogotovo ne u onom dijelu koji je izravno zavisan od razvitka prilika na strani, kao što su naprimjer cijene poljoprivrednih artikala. Ipak, nije bilo potrebno da nas ta kriza toliko zahvati i da ostavi takovih tragova, Našu kreditnu organizaciju — da je samo bilo dovoljno znanja i volje — dalo se je lako sačuvati. Bankarsku krizu imale su gotovo sve države Evrope, a naročito Centralne; ali su sve države tu krizu već prebrodile, i prilike se u njima iz đana u dan sve više normalizuju; čak i Madžarska, koja je — s obzirom na svoj pretežno agrarni karakter — svjetskom krizom pogodjena bar u istoj mjeri kao ı mi, i čija struktura od svih srednjoevropskih država najviše odgovara našoj, uspjela je da svoju novčanu orđanizaciju održi intaktnom i da sad ima bankovni aparat koji funkcijonira. 1 sama Rumunija, gdje su prilike bile još i 8šore nego kod mas, i gdje je adrarna kriza izbila u neobično oštroj formi, uspjela je da održi organizaciju novčanog tržišta, te ovih dana pristupa emisiji unutrašnjeS zajma. Mi u tom pravcu ne bismo mogli та sa presijama i fikcijama mnogo učiniti, pošto smo dozvolili da ponuda od nekoliko milijona dinara potisne kurseve državnih papira za preko 10%, i to u roku od par dana!

Pri svem tom, jasno je svakome da su danas prilike bolje nego što su bile prije tri godine. Već i radi toga što smo se počeli privikavati stvarnome stanju! Makoliko to ргабодјуаnje bilo bolno, mi smo u tome mnogo napredovali; i država i privatnik imaju danas na raspolaganju manje sredstava пебо što su imali u perijodu prosperiteta, pa sa time i računaju: niko više ne govori o propadanju, i svak gleda kako da se što bolje snadje u novim prilikama. To je važno, jer zasad, nažalost, i nema preduvjeta za neko jače i trajnije stvarno poboljšanje naših privrednih prilika, Ali sve da i ima preduvjeta za kakvu intenzivniju konjunkturu, teško bi ona mogla da dodje potpuno do izražaja, budući da kreditni aparat ne funkcijonira; a konjunktura i funkcijoniranje kredite organizacije usko su povezami. Mi imamo povoljnu konjunkturu već sada u industriji. Postojala bi, naprimjer, konjunktura u onom dijelu industrije koja se oslanja prvenstveno ma strani kapital, kao što je to tekstilna. Nikad strani kapital nije imao boljih preduvjeta za svoj rad kod nas neg8o što Sa ima danas, a nikad mi nismo bili u inferijornijem položaju; i dok naše nacijonalne отбаттасце dižu kuku i motiku protiv stranoš kapitala, mi stvaramo prilike koje stranom kapitalu našu privredu ostavljaju na milost i nemilost. Nesamo kod industrije, koja je danas u stranim rukama jače nego ikada, nego i u našem restringiranom kreditnom volumenu danas je dominantniji strani kapital nedo ikada dosada. To su posljedice propusta u rješavanju bankarske krize.

428