Nova Evropa

S majkom se je svojom zagrlila; Pa je došla dvoru bijelome,

Podji kade draga moja dušo, Podji kade, al se vrati brzo,

45 Dobra kade dobra ona roda, 70 Kad to čula Asanaginica, Рто5 је одазуцча бозрода, Ona na dvor ide djeci svojoj, A najviše Imotski kadija, Pričeka Je Fajka ćerca svoja, Prosio je pa Je isprosio, Pa je svoju zagrlila majku Pa je dvoru vodi bijelome, I svojoj je majci govorila:

50 Kad su bili ispred biela dvora, 75 Gospodjice, mila moja majko, Ispred dvora ade Asanage, Ostani nam na dvoru bielome, A vidjeli je iz prozora djeca, Mi ćemo te liepo milovati. Pa su majku svoju dozivali: Govori joj Asanaginica: Vrati nam se mila majko naša, Liepa Fajko, draša ćeri moja,

55 Da mi tebi užinati damo. 80 Od zla oca nisu dobra djeca, A govori babo Asanago: A ti niesi liepa moja Fajko, Ne zovite mila djeco moja, Udaću te ха дјехега шоба. Ne zovite mile majke vaše, Pa se svojom ćerkom zagrlila Majka vaša srca kamenita, I svojom se djecom oprostila,

60 Ona vam se povratiti neće. 85 Ima malo u bešici čedo,

Ona mlada Asanaginica

Pa se moli Imotskom kadiji: Gospodare Imotski kadija,

Pusti mene na dvor djeci mojoj,

Веба чпа од godine dana,

S njim se majka oprostit ne može, Bielim ga je rukam zagrlila, Mrtva jadna uz bešicu pade.

I premine Asanaginica.

Al je čeka Imotski kadija, Kad vidio da mu doći neće, Svoje svate na dvor povratio.

65 „Jer se nisam s djecom oprostila, 90 Da se mogu oprostiti s njome. Govori Joj Imotski kadija:

Pjesma neka dovori sama za sebe; ne treba joj ovdje većeg komentara. Ispjevana je u dubrovačkom jekavskom narječju, u kojem se ije izgovara kao diftong ie, samo radi stiha dolazi češće ije kao i u ikavskim ı ekavskim pjesmama. Pripade (mj. prepade) sačuvalo je ikavizam u prefiksu, kako je to običaj i kod dubrovačkih pisaca.

Prvi stih je pjevačica uvijek Jednako pjevala i kazivala; samo jedanput se je kod ispitivanja izdala, da zna i Fortisov početak: »Što se bieli u gori zelenoj«, Mijenja dakle naročito početak, jer ona sa svoga otoka vidi snijeg »u istoku«. Stoga dledišta umetnula je i stih: »Ol su sniezi pali na snepove«, »Snepove« je protumačio učitelj VI. Fortunić: kamenje, ploče, hridi; riječ je nepoznata u rječnioima, a nema je niti Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti u svojoj Sradji za Rječnik (kako mi je javio 8. prof, Boranić}, Ali rječnici nemaju nikad svih riječi; tako u akademijskom rječniku nema ni oblika »Fajka« za obično ime »Fatima« i »Fata«. Pjevačica je dosljedno pjevala »Fajka« {takodjer u šipanskoj varijanti, Hrv. nar. pj. Matice Hrv. V, 473); samo kod prvoša kazivanja je uvijek upotrebljavala oblik »PFata«, koji se nalazi i kod Meštrovića. Jednako su Meštrović i prije njeda već drugi

118