Nova Evropa

borba: štampa, ma i u ublaženoj formi, pisala je već mnogo i opširno o predstojećem izboru, odražavajući postojeću napregnutost, Vozio sam se večernjim vlakom u okolicu Brna. Vagon je bio pun; medju publikom bilo je mnogo radnik4, i svi su imali novine, Razne. Pročitali ih i turili u džepove. Niko nije ni pokušavao da povede razgovor i diskusiju o izbornoj borbi, o pravilnosti ili nepravilnosti postupaka pojedinih stranaka, o izgledima kandidata i o posljedicama izbora Jednog ili drugog. Niko ni jednom riječju nije reagovao na tako važan dogadjaj, koji se nalazio na dnevnom redu. A prije 9—10 godin4, kad sam nekoliko puta bio u Češkoj, bivao sam u vlaku uvijek svjedokom živih i oštrih diskusija o dnevnim političkim temama o kojima se u tu pročitanim novinama pisalo! A radilo se je tada o stvarima daleko manjeg značenja nego što je izbor Predsjednika Republike.

S druge strane, desničarske stranke i fašističke grupe pokušale su da iskoriste ekonomsku krizu, komešanje srednjih slojeva, pogodjenih teško tom krizom, i apatičnost biračkih mas4 ljevičarskih partija, da ojačaju svoje pozicije i da preudese državni život na svoj način, Mora se priznati, da su te težnje postigle izvjesne rezultate, Dovoljno je baciti podled na sastav vlada i газродјеји пита агојауа и бода пата 1919/20, 1928/29, 1 1935/36, pa da se vidi koliko je vlast u Češkoslovačkoj otišla u desno. Prvu, odlučujuću riječ u vladi imali su godine 1919/20 socijalisti, 1928/29 agrarci i socijalisti, a danas 1935/36 agrarci i klerikalci (рисказ)! U saglasnosti sa time izmijenio se je i karakter zakonodavnih odluk4 i praktične ekonomske politike Vlade. Ipak je to bila samo djelomična promjena, ojačanje desnog krila unutar istog sistema vladavine: koalicije centra i ljevice na osnovu parlamentarno-demokratskog režima. Pokušaj radikalnije promjene režima u duhu fašističke diktature, koji je poduzeo bio prije nekoliko godini general Gajda, skrahirao je bijedno, upravo komično, Pokušaj stvaranja koalicije centra i desnice, koji je nedavna, prigodom izbora Predsjednika Republike, preduzela bila Agrarna Stranka, takodjer nije uspio, no zato je potresao i oslabio pozicije same Agrarne Stranke. Nameće se važno 1 politički interesantno pitanje: čime su izazvani Ovi porazi fašističke i dapače desničarsko-parlamentarne struje? Kakove su daljnje perspektive fašizma, te konzervativnoš ı demokratskog parlamentarizma u Češkoj?

Zapitajmo se, prvo, šta bi fašizam dao Češkoslovačkoj? U pitanju besposlice, fašizam bi mogao, bezuslovno, dati po uzoru Hitlera — neku olakšicu: povećati vojnu industriju, smanjiti doprinose kapitala i budžeta u korist besposlenih, i isto tako opće troškove socijalnogš zakonodavstva, sniziti cijene agrarnih produkata (koji su u Češkoj isključivo veliki, te poskupljuju cijenu koštanja industrijske proizvodnje i otežavaju industrijski eksport), umnožiti postojeće logore rada, No to sve

168