Nova Evropa
tanje: zašto je on, pošteni pripadnik demokratskog i radničkog pokreta. kakav po njegovoj izjavi izlazi, — zašto je on ćutao g Odinu-i-po dana o tom mom zločinu, o tom mom priznanju? Zašto je dopustio, da od februara 1936 do septembra 1937 vršlja po jugoslovenskoj štampa i publicistici ovakav tajni fašistički ekspomeni, za čiju je tajnu on — jedini! — ma neki čudnovat mačin samao? ... Ako je istinita optužba, koju danas diže protivu mene Baljkas. onda je on bio jatak i sudionik što je ćutao godinu-i-po dana: a ako je optužba koju on sada diže lažna, onda je on lažac sada kada podiže ovakovu klevetu.
Gdje je istina, a ovom slučaju mije teško pronaći. »Priznanja« ı klevete g. Baljkasa iskonstrujisani su poslije moskovskih proces4đd, ı poimence poslije pisanja moskovske »Pravde«, otuda i zakašnjenje i unutarnja protivurječnost. Pritomu, da bi lakše uvjerili jugoslovensku policiju, da sam ja opasan ultrarevolucijonarac, kojemu se ne smije dozvoliti sloboda kretanja ı djelovanja u Jugoslaviji, a jugoslavensku javnost, da ja pišem »po stranoj marudžbi«, po narudžbi inostranaca, dostavljači i u Zagrebu i u Parizu prešućuju treću optužbu »Pravde«: »islovremeno agent Jjugoslovenske policije«. Ta je izmišljotina namijenjena, izgleda, — talijanskim vlastima...
Nasuprot tih kleveta loših slugu gorih gospodara stoje nesamo moji članci i moj životni rad, već i vrlo kompetentno pisanje o meni mojih užih zemljak4, Istrana, i to poslije istupa g. Baljkasa. Jedan od najvidjenijih istarskih intelekiualaca, koji je u ljetu godine 1937 boravio u Istri, napisao je seriju članaka o savremenim prilikama u Istri pod općim naslovom »Istra se mijenja«, u organu Istrana u Jugoslaviji (»Istra«, br. 37—46, sept..nov. 1937); sedmi od tih feljtona (»Istra«, broj od 29. oktobra) posvećen je razgovorima pisca samnom. Tu se, medju ostalim, veli o meni ı ovo: »To је onaj isti... „Japleničarski (vapneničara) sim, koji Je bio odličan djak mostarske, pazinske. ı brnjenske gimnazije, koji ma Како izgledaju zatvori u Italiji, Jugoslaviji, i Sibiriji, vodj pobun4 i skitalicš po evropsko-azijskom kopnu, od pariske Sene do Jenisejske Rijeke, dobar prijatelj i dobar drug... Istranin sa kamena koji je vječito tražio polugu s pomoću koje bi dignuo i prevrnuo globus, i sada sjedi tu sammom za stolom, još uvijek sa velikim nadama i ambicijama. i jede punim ustima za dva domaće makarune ... (On) krhak uza svu svoju glomaznost htio je da se bori ... protiv svjetskog kapitalizma ı protiv Staljma u isto vrijeme, pa se jedva izvu-
119