Nova Evropa

menta, tako je sad novi ustav učinio to u obmutom pravcu, utvrdjujući premoć Vlade nad Parlamentom, dok je u rukama Predsjednika Republike usredotočena vrhovna državna vlast. Vlada, Sejm, Senat, Vojska, Sudovi, i Državna Kontrola, svi su podvrgnuti neposredno Predsjedniku Republike: on imenuje Predsjednika Vlade, saziva i raspušta Sejm i Senat, predstavlja državu prema inozemstvu, zaključuje i ratificira ugovore, odlučuje o ratu i miru, te je ujedno i vrhovni zapovjednik svih oražanih snaga zemlje. Treba istaknuti, da Predsjednik Republike ima i neke lične prerogative, za čije izvršivanje mu nije potreban premapotpis niti Predsjednika Vlade niti nadležnoga ministra; medju te prerogative spada: odredjivanje kandidata za Predsjednika Republike i naredjivanje plebiscita, imenovanje i opoziv Predsjednika Vlade, prvog predsjednika Vrhovnog Suda, predsjednika Glavne Kontrole, vrhovnog zapovjednika i generalnog inspektora vojske; zatim, imenovanje senatora, sudija Državnog Suda, raspuštanje Parlamenta i Senata prije isteka zakonskog roka, i vršenje prava pomilovanja. Mandat Predsjednika Republike traje sedam godin4; ali se u slučaju rata automatski produžava sve do na tri mjeseca poslije zaključenja mira. Njega bira posebno izborno tijelo, kome predsjeda Predsjednik Senata, a koje sačinjavaju: Predsjednik Sejma (kao potpredsjednik), Predsjednik Vlade, Predsjednik Vrhovnog Suda, Generalni Inspektor Vojske, i 75 gradjan4 svih profesija, od kojih dvije trećine (t. J. 50) bira Parlamenat a jedmu trećinu (25) Senat. Vlada je politički odgovorna Predsjedniku Republike i on je u svako doba može opozvati. Ustav je doduše zadržao načelo, da je Vlada politički odgovorna i pred Parlamentom, ali uz takove uvjete da ta odgovornost u praksi vrlo teško dolazi do izražaja.

Poljski Ustav od 1934 usvojio je dvodomni sistem, te se gakonodavno tijelo sastoji od Sejma i od Senata. Izbori za Sejm vrše se tajnim glasanjem, a pravo glasa imaju svi poljski gradjani — muškarci i žene — ako su navršili 24 godine i uživaju sva gradjanska prava. U pitanjima koja se tiču budžeta, ratifikacije medjunarodnih ugovor4, i broja regrut4, micijativa pripada samo i isključivo Vladi, dok u svim ostalim stvarima pravo zakonodavne inicijative pripada i Vladi i Sejmu. Senat uopće nema prava zakonodavne inicijative, pa je time djelatnost toga doma u mnogome paralizirana. Jednu trećinu senatora imemuje Predsjednik Republike, a druge dvije se biraju: zakonodavni perijod Senata počinje i svršava zajedno sa mandatom Sejma.

237