Nova Evropa

više na mestu, više ispravno i potrebno, nego ikad ranije, jer znači

i sadrži u sebi mesamo najidealnije nego — u današnjoj jedinstvenoj državi, koja je domovima svih Hrvata i Srba, — 1 пај-

praktičnije rešenje našeg narodnog problema«. Ujedno smo podcrtali, dawn e kažemo „Jugosloveni« i da ne govorimo o jugoslovenstvu, budući da su ta imena sada kompromitovana, ie svi od mjih zaziru, i Hrvati i Srbi... To je uglavnom sadržina i smisao onog našeg članka ma uvodnom mestu, napisana o dvadesetipetgodišnjici »Sarajeva«, ispred članka о »Ulozi Tuzlanske Gimnazije u pripremanju Sarajevskog Atemtata« (a u Tuzlanskoj Gimnaziji bili su djaci i Princip i Grabež, i Vaso Čubrilović).

Povodom ovoga članka napisao je G. Dr. Mile Budak odgovor, u svom »Hrvatskom Narodu« (od 14. jula 1939), pod naslovom: »Mi nismo Srbohrvati!« — Кој; svršava ovim rečima: »Ne, gospodine Ćurčine, manite se srbohrvatstva, manite se ćorava posla... Budite Vi Srbin, što jeste, i pustite nas da budemo Hrvati, što jesmo...« Hvala G. Budaku па dobrom savetu. Medjutim, daleko je od mas i pomisao, da nekome naturujemo ono što om neće; pa ćemo, naravno, pustiti i G. Mim Budaka, da i dalje bude Hrvat, što misli da je, i da uredjuje svoj »Hrvatski Nanod« onako kako ga mjegova pamet uči. Ali ga molimo, da i on nas pusti da budemo ono što mislimo da smo, i da to ne naziva »ćoravim poslom«. On mredjuje list, a mi uredjujemo list, t. J. obojica govorimo i pišemo za javmost, pa koliko vredi njegova reč — vredi i naša, zar ne; a ako se u čemu me slažemo, moramo mukrstiti razloge i prepustiti javmosti da sudi, — biće bolja čija ne potone! Ostavljajući stoga na volju Dru. Mili da do mile volje bude ono što hoće, dakle samo Hrvat, a da ne bude Srbohrvat ili Hrvatosrb, kao što smo to mi, moramo ipak izjaviti, da om nas u našem. uverenju nije pokolebao, i to maprosto zato što u mjegovu odgovoru ne možemo da madjemo razloge protivu onoga što smo mi rekli. Pre svega, G. Dr. Budak se nije ni osvrnuo na sadržaj i smisao mašega članka, nego je odmah skrenuo u stranu i udario po »jugoslovenstvu« i »Jugoslovenima«, o kojima kod mas nije reč. U stvari, predosećajući u našoj današnjoj nacijonalističkoj i amtijugoslovenskoj psihozi da bi mas kogod mogao krivo shvatiti, mi smo naročito istakli, da ne govorimo o Jugoslovenima već o Srbohrvatuma; mi smo potegli unatrag, čak ma početak veka, pa smo otvorili Hrvatskosrpski ili

254

o