Nova Evropa

Siluete savremene Amerike.

Kao da kroz do zuba naoružanu Furopu još odjekuju poklici poslednje poslanice predsednika Rozevelta, koja je iprotrnula sva srca i sve savesti, i kao da još uvek svi pogledi stoje uprti prčko, na onu stranu Okeana. Nikada se m Evropi, osobito u onoj demokratskoj, nije više bavilo tim sektorom. zemljine kugle, koji je i pre bio. a danas je više nego ikad, istecište i utočište svake slobode i svakoga prava, te otkud dopiru i sad do nas, i probijaju ovu zagušljivu ratnu magluštinu, krici uplašenoga čovekoljublja i reči razloga i razbora. Dok mam uši zaglušuju ubojni povici zaraćenih stranaka i hvalisavi govori velikih i malih vodja — koji tobože maju da dok topovi grme nije vreme za mnoge reči, ali »ne mogu da. odole srcu a da ne progovore narodu« —, naša misao traži dublje uzroke uznemirenju evropskih zemalja, pa i nehotice osluškuje šta o svemu misle i kažu oni preko Okeana, i na koju će se stranu oni opredeliti, konačno. U tom očekivanju, sva je prilika da i mi opet jednom predjemo malo na onu stranu i potražimo što bi moglo zanimati naše čitaoce u današnjoj Americi. Zagrebački i beogradski dnevnici slali su, povodom Svetske Izložbe u Njujorku, svoje maročite dopisnike, koji su svoj zadatak savesno vršili, te našoj široj čitalačkoj publici ispričali maopširno o mnogim zanim]jivim i čudnim pojavama i tvorevinama i ljudima onog za nas još uvek novoga sveta; a nisu pustili s vida ni naše tamošnje iseljenike, pojedince i u masama, koje su potražili i o kojima su nas obavestili. Mi ćemo se ovde sada zadržati poglavito ma području duhovne kulture, specifično amerikanske, Који reprezentuje danas čitav niz odličnih pisaca i javnih radnik4, te o kojoj sve češće i sve povoljnije izvešćuju i mnogi poznati evropski pisci.

Alko se pre Rata i moglo govoriti o tome da Amerika, u stva-

rima koje nisu vezane za Čisto materijalnu kulturu i za poslovne одпове 1 interese, a pogotovo u pogledu naučne i umetničke knji-

Ževnosti i kritike, ide uglavnom — ma svoj slobodniji i površniji način — po utrvenim stazama engleskim, i poimence londonskim.

mora se danas konstatovati, da se za poslednjih dvadeset godina ukus Amerikanaca i u duhovnom pogledu sve samostalnije razvija i sve više oslobadja i odvaja od svojih engleskih uzora, pa da čak u ponečem i prednjači svojoj duhovnoj »materi-zemlji«. Naučna i tehnička literatura novoga sveta — ipotpomognuta obilnim sredstvima bogatih pojedinaca i negovana ma visokim školama i u pro-

302

а