Nova Evropa

skog seljaštva! Moramo reći, kolikogod listali po hrvatskoj povijesti, da nismo nikad naišli na pojave koje bi mogle opravdati ovako oštre generalne osude. U Srednjem Vijeku vladao je u cijeloj Evropi, pa i u Hrvatskoj, feudalizam, i seljaci su bili kmetovi vlastele. Ti odnosi nisu bili neprijateljski, jer Je bilo već u materijalnom interesu vlastele da se brine za svog seljaka, koji im je bio radna snaga. Nesumnjivo, dogadjalo se i onda, kao što se dogadja danas, da su seljaci stradavali pod vlašću okrutnog vlastelina. Seljačke bune nisu izbijale samo u Hrvafskoj, nego gotovo po cijeloj Evropi. Vjerski ratovi i progoni dominirali su Evropom, pa nije tačno ni ispravno da se svi ti dogadjaji prikazuju pod vidom današnjice, dok u Srednjem Vijeku ni pojam nacijonalni ni pojam slobode čovjeka uopće nisu bili poznati. Ban Jelačić ukinuo Je u Hrvatskoj kmetstvo. Probudjena narodna svijest i pojam prava čovjeka na slobodu unutar društvene zajednice tek su krčili sebi put. Hrvatska gospoda i gradjanstvo, stekavši za sebe ravnopravnost, nisu je uskradivali ni seljaku: seljak je postao slobodan gradjanin. I kad su seljaci tražili diobu svojih obiteljskih zadruga — u ime svog individualnog prava —, niko im fo nije uskraćivao. Istina jest, da su se hrvatska školovana бозрода, гедоупо djeca seljaka, brinula za seljake, za njihov napredak, za škole, za bolnice, za materijalnu kulturu. Prema tome, odista su smatrali seljake kao o b je kt svojeg rada, jer su smatrali seljaštvo korjenom naroda, o kojem treba voditi brigu. Tako je bilo kod svih narod4, pa se ta evolucija dešavala i kod nas. Tako Je nekad bilo sa gradjanstvom, pa onda sa radništvom, pa tako je prirodno moralo biti i sa seljaštvom, koje ne može samo, neškolovano i neupućeno, preuzeti u svoje seljačke ruke organizaciju države i naroda.

Nije stoga u skladu, da se provodi pokret pismenosti, a u isti čas se traži da gradjanstvo »služi« seljaka, kao da je gradjanstvo neki inferijorni elemenat. Gradjanstvo je uvijek nastojalo provoditi što skladniji život izmedju grada i sela. Ekonomski se grad i selo popunjavaju: producent i konsument su upućeni jedan na drugog: a grad je ujedno ı konsument seljačkih produkata i producent industrijskih potrepština seljaka. Ako se na terenu čuju prigovori i protiv gospode i protiv seljaka, to samo znači, da se radi o iznim-

244