Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

Stenografske beleške

53

Pavle Andjelić: Posle odgovora g. ministra Konstituante smatram za dužnost da izjavim ovo: Kad već Vlada nalazi za potrebno da o tako maloj stvari stavlja ultimatum da Ustavni Odbor primi raniju redakciju Ustavnog Odbora i povodeći se za šovinizmom i separatizmom u centrumu, ja sam protivan isto tako tome separatizmu kao što sam bio protivan za sve vreme rada Ustavnog Odbora separatizmu koji je vodjen sa desnice. Zbog toga, ako g. ministar ne da ovde obaveznu, izjavu da će bilo kod ćl. 1. ili kod čl. 19. da pomene reč „jugoslovenska država," ja ću glasati protiv ovoga člana. Predsednik D-r M. Ninčić: G. Ministar ne daje nikakvu izjavu. Ja ću staviti na glasanje ovaj amandman. Jovan Jovanovič: Hoćete li mi kod našega predloga dopustiti da kažem štogod? Predsednik D-r M. Ninčić: Hoću. Stavljam na glasanje ovaj amandman koji sam pročitao od strane Socijal-demokratskog Kluba. Gospoda koja su zato, da se primi ovaj amandman neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Većina ustaje). Većina je ustala. Onda je ovaj predlog odbijen. Gospodo, ja ću Vam pročitati drugi amandman Jugoslovenskog Kluba. Po predlogu Jugoslovenskog Kluba čl. 1. treba da glasi ovako: „Kraljevina Jugoslavija država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustavna, parlamentarna i nasledna monarhija". Ovde je razlika samo u nazivu." Gospodo, ja ću staviti na glasanje ovaj amandman Jugosloven. Kluba Gospoda koja su zato da se ovaj predlog primi neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Većina ustaje). Objavljujem da je ovaj amandman odbijen. (Jedan glas: Nastaje zbrka kad ovako glasamo). Gospodo poslanici, po poslovniku je tako da oni koji su za predlog sede, a koji su protiv ustaju. U ostalom, mi možemo svoj poslovnik da udesimo, ako vi mislite da treba. Predlog zemljoradničkog kluba, gospodo, glasi ovako: Kod čl. 1. predloga ust. odbora predlažemo da se mesto reči „država Srba, Hrvata i Slovena" stavi „Jugoslovenska država Srba, Hrvata i Slovenaca je politička, privredna i kulturna zajednica; na čelu njenom stoji kralj". Lovričevčić: Molim za reč. Predsednik D-r M. Ninčić: Vi ste zamenik, molim da se prijavi svaki zamenik. Ima reč g. Lovričević: Ivo Lovričević: Gospodo, meni je vrlo žao što opažam, izvinite na reči, da. se tako lakomisleno glasuje i raspravlja o tako punovažnoj stvari, kao što je ime naše države. Gospodo, ja ću citirati reči našeg velikog naučnika profesora Cvijića koje je onomad izrekao u Dubrovniku na jednoj skupštini, da ime naše übrzava ili zakašnjuje naše ujedinjenje za punih 50%. On je mišlenja da ime Jugoslavija može da übrza naše ujedinjenje za punih 50%. 1 ja sam toga mišlenja, gospodo. Svaki je za narodno jedinstvo čuo sa sviju strana izjave narodnog jedinstva. Medjutim Hrvati su za nekakvu autonomiju koju su imali pod Magjarskom, a Srbi su za nekakvu bezbojnu eshaeziju. To nije ujedinjenje, to nije narodno jedinstvo. Ako imamo da budemo jedan narod, treba da imamo jedno ime. Tako shvaća stvar ja mislim ispravno jedino Dalmacija, koja danas sluša i pazi šta će se ovde danas da izglasa, onaj narod koji je svoje narodno jedinstvo dokazao u dve godine kušnje po stradanjima i patnjama tudje sile i kod koga narodno jedinsvo nije prazna reč. Ime S.H. S. je jedna rugoba, monstrum, a imejugoslavija ima mnogo neprijatelja i stim valja računati. Da li je pravilno ili ne ja to neću sada da ispitujem, konstatujem samo, da ono nije popularno. Ja ću uzeti

u pretres samo dva prigovora, koja su po mome mišljenju najiskrenija protiv imena Jugoslavije. Prvi je prigovor, da to nije naše narodno ime, da je to više tudjinska i latinska pa čak i germanska skovnica. A drugi je prigovor, da ima u našem narodu ljudi, koji iskreno sa nekakvom iskrenom sentimentalnošću ne mogu da se odreknu svoga plemenskog imena. Ta su dva prigovora stvarna i naš klufcr, gospodo, ta dva prigovora kvitira. Ime Jugoslavija nije po duhu našeg jezika i zato predlažem jednu čisto slovensku formu a to je jugoslavenska onome, kako naš narod kaže: Češka, Krajnska, Štajerska i t. d. (D-r J. Radonić: 1 to ne valja, jer bi se Češka zvala Severna Slovenska). Kad se uzme u obzir da se naš narod ne može odreći svoga plemenskog imena, onda da uzmemo naziv Jugoslovenska država Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema tome mi predlažemo da se naša država zove Jugoslovenska država Srba, Hrvata i Slovenaca. To je najispravnije ime i ja u ime pravih Jugoslovena, a to je cvet naše inteligencije, pozivam vam vas da vi to ime usvojite i izglasate. Predsednk D-r M. Ninčić: Staviću na glasanje ovaj amandman. Gospoda koja su zato da se prime neka izvole sedeti, koja su protiv neka izvole ustati. (Većina ustaje). Gospodo, 9 su zato da se ovaj amandman primi, a 13 su zato da se odbije. Prema tome ovaj amadman je odbačen. Molim g. Vujičiča da čita dalji amandman. Milorad Vujičič: Kod čl. 2., gospodo, ima predlog Jugoslovenskog Kluba koji glasi ovako: Pošto će naša trgovačka mornarica bez dvojbe razviti veliku delatnost, potrebno je, da se ustanovi trgovačka zastava. Stoga predlažemo, da se čl. 2. nadoda kao zadnji stav: „Trgovačka zastava biće državna zastava sa državnim grbom posred plavoga polja." Predsednik D-r M. Ninčić: Ovo je predlog, koji je već bio pred Ustavnim Odborom i nije o njemu rešavano samo za to, što je ostavljeno, da se reguliše specijalnim zakonom. (D-r A. Dulibić: Ja pravim pitanje o tome). Onda ću ja staviti na glasanje ovaj vaš predlog, Jovan Djonović: Molim vas, gospodo, kad imamo državnu zastavu na suvu, zašto je ne bismo imali i na vodi? Ja ne znam, zašto bi vlada i g. ministar odbili, da se to sada reši i u Ustav unese? Stjepan Barić: To je zastava, koja će da nosi ime po celome svetu. Ministar za konstituantu Marko Trifković: Gospodo, Ustav ima da donese odredbu o državnoj zastavi, a kad dodje red i na trgovačku zastavu, mi ćemo to regulisati zakonom i u tome neće biti nikakvih teškoća. Ja pristajem da to bude predmet zakonske odredbe, a ne i predmet ustavne odredbe. Jovan Djonović: Molim vas lepo, kada ste mogli, da u Ustav unesete mnoge druge stvari, koje bi se mogle regulisati specijalnim zakonima zašto biste onda ovo odbili? D-r Ante Dulibić: Neću vam dugo govoriti o tome, nego hoću samo da kažem, da taj predlog nisam izneo iz nekakvih stranačkih razloga, nego za to, što sam video da je ta stvar unesena i u mnogim drugim ustavima, u kojima je predvidjena trgovačka zastava i što sam video, da razne države imaju svoju specijalnu zastavu, kojom se trgovačke mornarice ponose. Stoga razloga sam i ja predložio, da se unošenjem ovakve odredbe u naš ustav pokaže i blagonaklona pažnja i