RTV Teorija i praksa

zato još od 1958. godine Radio-Đokdžakarta svakog meseca emituje po jedan pozorišni komad Vajang, koji inače pripada teatru senki. Ta emisija traje celu noć i slušaoci je iz meseca u mesec redovno prate. Čak su i druge radio-stanice pošle tim primerom i otuda se na programu radija nekoliko puta mesečno mogu pratiti tekstovi iz teatra senki kojima televizija, nažalost, može da pruži samo polučasovni okvir svoje standardne emisije. Uz sve to treba imati na umu da televizija traži pasivnog posmatrača, a da gledalac u zemljama u razvoju tradicionalno nije navikao na takav jednosmerni dijalog bez ličnog učešča. Sigurno je da su u domenu masovnih medija i borbe za kulturni identitet u nesvrstanim zemljama i u zemljama u razvoju problemi sve brojniji. Kompleks pitanja koji se proteže od ekonomskih problema daljeg razvoja masovnih medija, pa preko specifičnosti kulturnih identiteta i vizuelne pismenosti, do jednosmernog protoka informacija i neokolonozacije duha, biče sve prisutniji i svakodnevno če biti opterečivan novim dilemama. On če tražiti i nova rešenja, možda posebno u trenutku kada ga obogate ili opterete nova tehnološka i tehnička rešenja, poput satelitske televizije, u kojoj mnogi vide ne samo korak napred u daljem razvoju naše civilizacije, več i novu opasnost totalne dominacije razvijenih u domenu masovnih medija komunikacije. Dajuči sliku savremenog sveta, u čijem su kontekstu i problemi nesvrstanih i zemalja u razvoju, bivši predsednik Meksika Luis Ečeverija rekao nam je prilikom našeg susreta u Parizu: „Međunarodna zajednica je puna briga i nada. Današnji čovek uviđa više nego ikada i može da uvidi, da živi u jednom prelaznom periodu, U drugim kriznim epohama nije se shvatalo da mnogi fenomeni dekadencije i starih struktura i traženja novih, znače dolazak jedne nove epohe. Mislim da u informativnim elementima, koje sada posedujemo, postoji jedna velika svesnost o istoriji, što nas može dovesti do uverenja da se nalazimo u središtu krize i da rasplet može da bude pozitivan samo ako smo dovoljno vešti i sposobni da pronađemo kreativne puteve, jer u svetu postoje naučni i tehnički instrumenti kojima bi se razorili mnogi vidovi siromaštva i neizvesnosti. Sve to zavisi od jedne vrednosne dimenzije u izgradnji, jednog dostojanstvenog sveta, jednakog za sve Ijude”. Jasno je, dakle, da novi ekonomski poredak rle može imati pun uspeh, ne bude li pračen i novim odnosima u kulturi. Hoče li to biti korak napred, s pogledom unazad? Da, ukoliko iz prošlosti budemo izvlačili pouke i poduke. Čak i onda kada je

18