RTV Teorija i praksa

prihvačena i u funkciji obrazovanja, posredovanja naslijeđenih umjetničkih i kulturnih vrijednosti, kao i onih koje su ishod umjetničkog i kulturnog stvaralaštva u svakoj od zemalja u kojima postoji. Draž festivala je i u tome što je smotra ne samo različitosti stepena tehničke razvijenosti, nego i osobenosti u izrazu i sadržaju. Savremeni svijet i jeste mozaik sazdan prirodom i čovjekom koji je to i postao svojom sklonošću da kultiviše prirodu u sebi i oko sebe. Djelatnost je zajedničko svojstvo svih ijudi! Sve drugo je različito - uslovi života i rada, način življenja i djelovanja, ukus, običaji, vjerovanja, igre i pjesme. Raznovrsnošču nacionalnih kultura obogačen je spektar boja i tonova tog mozaika. Slika koju mali ekran unosi u stanove neče biti ona prava predstava svijeta koji jeste ako gledalac bude lišen nacionalnih boja i tonova. Stoga nam ne može biti svejedno kakav je sistem informisanja i komunikacija. Faktori koji su uticali na proces industrijalizacije naših zemalja i razvoj materijalnih proizvodnih snaga u njima, djelovali su i na uvođenje i razvitak nacionalnih televizija. Bili smo, a i još smo prinuđeni da uvozimo i opremu i tehnologiju pa i stanoviti dio programa, iako su značajni uspjesi postignuti naročito u ovoj deceniji, ipak se naslijeđeni jaz između razvijenih i zemalja u razvoju ne smanjuje, već produbljuje. Ne zabrinjava samo ta zavisnost u tehničkom i tehnološkom pogledu, nego i okolnost da informacije i sliku o nama i našim zemljama, emituju razvijeniji televizijski centri, i to u večoj mjeri nego naše televizije. Treba li da podsjetim na studiju „Multinacionalne kompanije i masovne komunikacije” i njenu tvrdnju da Amerikanci kontrolišu 60% svih informadja koje zapljuskuju savremeni svijet. Sudjelovanje nesvrstanih zemaija u prikupljanju i emitovanju ograničeno je i činjenicom da lavovski dio onih preostalih četrdesetak procenata kontrolišu ostale razvijenije zemlje Istoka i Zapada svrstane u vojnim blokovima. Sa stanovišta tako nepovoljnog položaja nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju, valja i procjenjivati pravovremenost inicijativa i valjanost mjera preduzimanih od pokreta nesvrstanih zemalja i u njemu u cilju mijenjanja stanja informacija u svijetu. Sa tog stanovišta moglo bi se postaviti i pitanje kako li bi tek stanje danas bilo da u pokretu nesvrstanih nije preovladala svijest da se sa zatečenim ne smiju miriti upravo zemlje koje ga sačinjavaju i čiji su narodi pošli putem nacionalne i socijalne emancipacije. Sa narastanjem pokreta, rasla su i saznanja o potrebi njegovog angažovanja u cilju gradenja informativnog poretka novog po tome što če se oslobađati kolonijalne potčinjenosti i biti u funkciji pokreta nesvrstanih i odnosa u svijetu za koje se taj pokret zalaže. Organizovanije aktivnosti

14