RTV Teorija i praksa
TV programa i da podstiče jugoslovensku i međunarodnu razmenu TV programa”. Za ostvarivanje tog cilja osam TV studija bili su obavezani istim Pravilnikom da, kao predujam, uplate 2,500.000 novih dinara (TV Beograd, Zagreb, Ljubljana i Novi Sad po 350.000, TV Sarajevo i Skoplje po 300.000. TV Titograd i Priština po 250.000 novih dinara). Ne raspolažemo podacima o obimu jugoslovenske i međunarodne razmjene ТЛ 7 programa ugovorene na Festivalu te se i ne upuštamo u procjenu da li su njeni efekti srazmjerni sredstvima uloženim u priredbu kojom se ta razmjena željela podstači. Što se razmjene mišljenja i iskustva tiče, rasprava organizovanih u tu svrhu - nije ni bilo. Članovi žirija nijesu bili u prilici da bilo šta promijene ni u nazivu ni u broju nagrada ođređenih spomenutim Pravilnikom iako je pregledani program podsticao na izvjesne korekcije. Ove godine je jedan osmočlani žiri ocjenjivao osam zabavno-muzičkih emisija i toliko TV drama. Taj ne baš najsrećniji spoj izvršen je - rekii su organizatori - zbog stabilizacije radi koje su svih šesnaest emisija (zabavne su trajale 6 sati i 49 minuta, a drame 11 sati i 39 minuta) morale biti pregledane u dva dana. Ostavljajući organizatorima ocjenu valjanosti takvog načina ostvarivanja programa stabilizacije treba reći da je izbor zabavno-muzičkih emisija i TV drama bio pravi povod o ozbiljnom razgovoru ne samo o tome čime televizija zabavlja svoje gledaoce i kakve drame snima nego i o njenoj programskoj orijentaciji. Od osam prikazanih drama četiri su adaptacije književnih djela, dvije su biografski zapisi a dvije se bave savremenijim temama. Stvaraoci su se oslonili na ostvarenje renomiranih pisaca i zbivanja iz prošlog i prve polovine ovog vijeka. Da li je to okretanje televizije provjerenim književnim vrijednostima i minulim vremenima plod smišljene programske orijentacije ili dug televizije prema kulturnom nasljeđu? Ili se adaptacijama pribjegava u nedostatku tekstova posebno pisanih za televiziju? Ili su se pri izboru programa za JRT ’BO poveli za iskustvima Sterijinog pozorja? Na to i slična pitanja priredba u Portorožu nije dala odgovor te je i time ostala kao dobar povod ozbiljnom razgovoru da li je televizijska drama krenula putem afirmacije tog vida stvaralaštva. lako su glumačka ostvarenja bolji dio prikazanih drama gledalac ipak zapazi da se veči dio glumaca dosta često pojavljuje na malom ekranu. Možda je to i posljedica predusretljivosti Ijudi sa televizije te angažuju scenske
172