RTV Teorija i praksa

Sarajevo prilogom o Kozari sudjeluje u programu 23.V111 1961, a emitiranje u Crnoj Gori započinje 20.Х1 1963. godine. Redoviti zajednički program započeo je uoči Dana Republike 1958. godine. Prvi direktni prijenos „ргеко mora” obavljen je sa otoka Visa 1964. Na desetogodišnjicu Televizije Zagreb (15.V 1966) emitira se prvi program televizije u boji sa odašiljača Sljeme. Novo čudo tehnike „kolor televizori” bili su postavljeni u izlogu knjižare „Naprijed” na Trgu Republike, u izlogu prodavnice Radio-industrije Zagreb i u Radničkom domu, tada već studiju televizije. Deset godina kasnije Televizija Zagreb postaje centar za razmjenu vijesti i programa sa Evrovizijom. Uz dvadesetgodišnjicu postojanja Televizija Zagreb obavlja prijenos sa V konferencije nesvrstanih u Šri Lanki (Kolombo). Ovaj neposredni, danonoćni prijenos i emitiranje priloga obavlja se za 56 zemalja sa svih kontinenata i oznaćava najveći uspjeh Jugoslavenske televizije, Prvi direktni prijenos sa prenosnom elektronskom opremom (ENG) obavljen je sa Briona 1978. a več godinu kasnije elektronički žurnalizam koristi se u dnevnom izvještavanju. Izvornosti i posebnosti u razvitku pojedinih jugoslavenskih televizija pridonijeli su zajedništvu na najneposredniji naćin. Iz te se izvornosti razvila uzajamnost, najpotpuniji vidovi suradnje u međurepublićkom komuniciranju. Tito je rekao: „Мепе raduju vaša sadašnja nastojanja da se unapređuje međusobna suradnja, da se u zajedničkim dogovorima ostvaruju sve bolji programi, kako bi radni Ijudi bili bolje obavješteni o svemu što se događa u našoj zemlji i u svijetu. Time ćete vi još efikasnije doprinositi ostvarivanju interesa radničke klase, još većem zbližavanju naših naroda i narodnosti i daljem jačanju naše socijalističke samoupravne zajednice.” I ove Titove riječi upozoravaju na izuzetan položaj i ulogu televizije u samoupravnom društvu. Što je suština informiranja u samoupravnom društvu? Upravo istina da se najveći dio komuniciranja nalazi u sferi položaja čovjeka u društvu, njegove materijalne zainteresiranosti za programe i odluke. Odlučivanje pretpostavlja informiranost Informacija je oslonac odlučivanju, ali je odluka koja se donosi u društvenoj bazi - osnovna informadja o događanju. Tako je priroda procesa informiranja u samoupravnom društvu postavljena izuzetno; njen je osnovni program da nosilac poruke bude onaj koji donosi odluke. U tome smislu poništava se raniji karakter komunikatora. On više nije posrednik

7