RTV Teorija i praksa

evidentna. Radio na nivou JRT treba da se složi u izboru i da se naši normativi u distribuciji domaćih radio i TV programa poštuju i da se što pre pređe na izradu pratećih dokumenata i njihovu primenu na osnovu novog Zakona o vezama koji je stupio na snagu ove godine. JRT radio sa punim potencijalima mora se uključiti u oba projekta strategije iz ove oblasti, koji tretiraju satelitsku i kablovsku televiziju. Treba nastupati mnogo ofanzivnije i tražiti to isto od onih koji imaju tu obavezu u cilju ostvarivanja realne pozicije radijskih programa u novim prenosnim medijima. Predlažem da se takođe oceni potreba formiranja posebne komisije za satelitske i kablovske radijske sisteme pri programskom odboru JRT za radio. Ističem da će se i u programskom smislu uvođenjem satelita i kablova morati da redefiniše pojam radija ili možda uvedu neki bliži termini koji imaju i dugoročniji značaj, od zvučne radio-difuzije ili specijalističkih muzičkih, zabavnih ih nekih drugih kanala. Treća oblast su prijemni sistemi ili prijenma baza. Njih vrlo malo poznajemo i podaci koje o njima posedujemo su vrlo oskudni. Po nekim drugim aproksimacijama u kućnu radio-televizijsku opremu u zemlji uloženo je možda čak oko jedne i po milijarde dolara, ako ne i više. S druge strane, radio-televizijski centri nemaju čak ni 10 posto ove sume u savremenoj opremi što samo ilustruje o koliko se ogromnom tehnološkom potencijalu radi. Naš auditorij se, dakle, tehnički oprema i obrazuje i treba očekivati vrlo brzo uspostavljanje strožijih tehničkih zahteva za emitovanje naših programa i donošenje jugoslovenskih strandarda za prijem radio-programa, što će RTV organizacije staviti u odgovarajući odnos prema pretplatnicima. Prijem radija, na kraju da i to kažem, ima dve specifičnosti, to su slušaoci u inostranstvu i slušaoci u pokretu. S obzirom na slušaoce u inostranstvu dalji razvoj treba usmeriti preko zajedničkih potencijala ST i znatno više preko KT i satelitske radio-difuzije. Slušaoci u pokretu su specifičnost radija. U razvijenim zemljama oni čine čak do 50 odsto auđitorija, a kod nas te se procene kreću i variraju između 25 i 30 odsto slušalaca.

18