RTV Teorija i praksa

dokumentarne radiofonije. Ali, na žalost, višeje, tokoni rasprave, bilo reči o žanrovskim dilemama pri klasifikaciji dokumentarnih rafiofonskih ostvarenja, a znatno manje o poetici dokumcntarne radiofonije. Ipak, mogla su se naslutiti i neka fundamentalna pitanja, koja se nameću prilikom rada na dokumentarnim radiofonskim delima. Jedno od tih pitanja svakako je i ono - da li je mogućan totalni radiofonski dokument, odnosno kako ostvariti put od konkretnog zvuka, preko tonske obrade do definitivne tonske slike. Zatim, problem odnosa tžv. totalnih dokumentaraca i „igranih", kao i njihovog spajanja u kombinovanim delima. 0 tim i sličnim pitanjima nije bilo nmogo govora, isto kao i o montaži kao postupku koji može izmeniti primarno značenje dokumenta. PITANJE SELEKCIJI Naravno, kao i prilikom održavanja Prvog fcstivala dokumentarne radiofonije, može se i sada postaviti pitanje o kriterijima prethodne festivalske selekcije. Od dela koja smo očekivali da će se naći u festivalskom programu navešćemo samo nekoliko: Narod u Narodnoj skupštini Vojislava Donića, Slovenci-Jugosloveni Dragoslava Simića, Miting Vojislava Donića, Maribor Tatjane Nikolovske, Proces u Lajpcigu Miroslava Kremcera i Kreše Osmana, zatim putopisne reportaže Ljubomira Pauzina itd. Dalje, nije nam jasno zašto su pojedina ostvarenja, kao Kontejner Veselina Kljajića i Nade Bjelogrlić, svrstana mcdu reportaže, a ne u kategoriju radiofonskih dela, gde, zapravo, spadaju? No, pitanja selekcije uvck su složena i redovno se u procesu izbora i razvrstavanja dela za fcstivalski program potkradaju greške, isto kao što je na ovom Festivalu bilo grešaka i u umnoženom programu, što jc ispravljano u biltenima koji su rcdovno izlazili. Kao opšti zaključak poslc II FEDOR namećc sc utisak da autori dokumentarnih radiofonskih dela svc smclijc odrcduju karaktcrističnc pojavc savremcnog života, nc bcžcći ni od tzv. „tabu-tcma". Autori pojcdiuih rcportaža

80