SRĐ

- 43 —

formacija đruštva u Italiji bijaše po Dantovim nazorima od prijeke potrebe, najbo|e će nam to pokazati slijedeći kratki prijegled političkili i povjesnih događaja onih vremena. Između svih tirjanina u Italiji osobito se isticaše Ezzelino da Romano, gospodar Padove, sa svoje okrutnosti i krvoločnosti. Kada godine 1237. skuči pod svoju vlast Padovu, dade spaliti žive 12.000 Padovanaca, jer je sumnao o nihovoj vjernosti. Đante ga nahodi u sedmom krugu pakla među tirjanima, u vreloj krvi do očiju. (I. 12. 109). Hrabromu se Alanfredu, nezakonitomu sinu Friđrika II., javno i .očito predbacivalo, da je otrovao Fridrika i Konrada, te đa je nastojao da smakne i Konradina. U bici kod Beneventa izgubi Manfredo i krunu i život, ali mira ne nade ni poslije smrti., Pignatelli, nadbiskup Kosence i papinski legat, dade iskopati negove kosti, te ih noću iznijeti izvan granica Napujske krajevine, da nepokopane leže i gniju kod rijeke Vcrdc blizu Ascoli. (II. 3. 124-132;. Tri godine nakon nesretne bitke kod Beneventa, 1268, bude smaknut i zadni potomak Hohenstanfovaca, plemeniti Konrandin, optužen od Karla Anžuvinskoga, da se podigao protiv svojega zakonitog vladara, da je zajedno sa Saracenima orobio crkve i manastire. (II. 20. 67-70). U Viterbu bude u crkvi ubijen Henrik Engleški, godine 1271. Povrativši se s križarskim četama iz Tunisa, skrušeno slušaše Hcnrik svetu misu, kada pri podizanu izdajnički ga smaknu. Guido di Alonforte, da osveti smrt svojega oca, koji u biei kod Eveghama blizu Conventry izgubi život, boreći se za slobodu Eugleske protiv Henrika III., godine 1265. (I. 12. 118.121). Dante b'biše navršio tek osmu godinu, kada spletke i prijetne Karla Anžuviuskoga pcremetiše mir, što bijaše uspostavio papa Grgur X. među Guelfima i Gibelincima Firence. 'Гако bijahu uzrujani duhovi, cia je papa 1274 udario grad proklestvom i interdikcijom. Ali i to malo koristi, jer se mir uspostavi tek pet godina kasnije, kada papa Nikola III. javno ustacle na obranu grada proti Karlu Anžuvinskomu. Papa pošaje svojim legatom u Florencu dominikanca kardinala Latina iz obiteji Frankopana, kojega stanovnici Florence primiše uz